Nasilje, krađa i kriminal postali su rizici na radnom mjestu, iz tih razloga sve više poslopodavaca provjerava kriminalnu prošlost zaposlenika.
Ako poslodavac ne provjeri zaposlenika, moguće je da završi na sudu ukoliko ovaj naudi nekome. Znači li to da posloprimci s dosjeom nikad neće naći dobar posao, a poslodavci sigurno neće zaposliti bivšeg kriminalca? Odgovor na obje teze jest - ne.
Kako se to radi u Hrvatskoj
Kod državnih službi postoji obaveza da kandidat donese potvrdu o nekažnjavaju, dok ostale to nemaju, a i ne provjeravaju. Za svako kazneno djelo postoji rok zastare, ukoliko kandidat nakon isteka tog roka nije počinio kazneno djelo, smatra se da se to nije dogodilo. U slučaju da poslodavac sazna da je kandidat npr. prije deset godina opljačkao dućan, a rok zastare je tri godine, ne bi smio uzimati taj podatak u obzir.
Firme koje koriste službena vozila, moraju se raspitati o vozačkoj sposobnosti kandidata. Ukoliko se ispostavi da kandidat ima negativne bodove, poslodavac može na temelju toga odlučiti koga će zaposliti, a koga ne. Iako to spada u određenu vrstu diskriminacije, poslodavac u ovom slučaju ima jasno postavljene uvjete zapošljavanja.
Kako se to (ne)radi u Americi
Privatni poslodavci nemaju pristup državnoj bazi podataka o kriminalnoj aktivnosti građana (osim u slučajevima kada posao to zahtijeva kao što je to kod učitelja ili socijalnih radnika). Jedino što mogu je provjeravati po sudovima da li osoba ima dosje. S obzirom da u Americi ima više od 10 000 sudova, nacionalna pretraga je nepraktična.
Čak i da se raspitaju o prijašnjim prebivalištima posloprimaca, te da provjere brojeve kreditnih identifikacija koji su povezani s brojevima socijalnog osiguranja, teško će naći dosjee. Kada kompanija unajmi službu da obavi pretragu, ona je kontrolirana saveznom službom. Potraga može biti provedena samo ako se s njom slaže budući zaposlenik. Ukoliko je kriminalni dosje pronađen, kandidatu za posao mora biti dana prilika da ispita njegovu točnost i mora mu se uručiti kopija njegovih prava prije nego što je odluka o odbijenosti donesena.
Zbog načina na koji su javni podaci obrađivani, greške su uvijek moguće, a slučajevi krivih identifikacija su se događali. Postoje i pravna ograničenja koliko daleko u prošlost sudska potraga smije ići. Unatoč ovim ograničenjima, poslodavci i dalje drže korisnima ove potrage.
Čak i ako postoji kriminalni dosje, postoje pravna ograničenja koje informacije poslodavac smije znati. Poslodavac ne smije dobiti informacije o uhićenjima i pritvorima koji nisu rezultirali osudama. Samo osude i sudski procesi dolaze u obzir. Nadalje, poslodavca se ne tiču kriminalne radnje koje su zapečaćene i izbrisane, ili ako je kandidat sudjelovao u nekom specijalnom sudskom alternativnom programu. Postoje i ograničenja koja se tiču prekršaja. Većina poslodavaca će pitati kandidata za prekršaj, ali on se ne smije uzimati u obzir ukoliko je uvjetna kazna završena ili je slučaj zastario.
Kakva god da su pravila u vezi kriminalnog djela, postoje poslodavci kojima će svaka sitnica u vašem životopisu biti važna, a postoje i oni koji neće mariti za eventualnu kriminalnu prošlost kandidata.
Najbolje načelo u životu je biti pošten. Kriminalno djelo, iskreno objašnjeno u razgovoru za posao ima manje negativnosti nego skrivanje i riskiranje da poslodavac kasnije sazna za njega. Ako poslodavac otkrije da je kandidat bio neiskren, otkaz se može protumačiti kao nedostatak iskrenosti, bez obzira na prirodu kazne.
(T.K)
Izvor: