Iako je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, brojka nezaposlenih manja u odnosu na prijašnje godine, Hrvati u potrazi za poslom masovno odlaze u inozemstvo.
Jedina zemlja s kojom je Hrvatska uspjela zakonom i pravnim propisima regulirati sezonski rad je Njemačka. Ta država Hrvatima omogućuje sezonski rad na četiri mjeseca, gostujući rad na 18 mjeseci, kao i dvomjesečnu ljetnu praksu za studente.
Poslovi koji se sezonskim radnicima nude većinom su iz sektora poljoprivrede, ratarstva, vrtlarstva, vinogradarstva, šumskog gospodarstva, prerade voća i povrća, obrade drva te hotelijerstva, ugostiteljstva i poslova iz područja zabave. Cijena satnice ovisi o području Njemačke u kojem osoba radi, kao i o vrsti posla koji obavlja. Bruto iznos plaće propisan je po satu i prigodom sklapanja ugovora provjerava ga njemački Ured za rad.
No pozicija koju većina posloprimaca u Njemačkoj traži jest ona gostujućeg radnika – gastarbajtera. Ona donosi veće prednosti od statusa sezonskog radnika, poput ulaska u sustav njemačkog socijalnog osiguranja kojim radnici imaju osigurano mirovinsko i invalidsko osiguranje te osiguranje od nesretnih slučajeva i primaju naknadu u slučaju nezaposlenosti.
Rad na naftnim bušotinama još je jedan od oglasa kojim se Hrvate regrutira za rad u iznimno teškim uvjetima. Spektar poslova varira od običnog zavarivača, do inženjera geologije ili pak poslova osiguranja. Od njih se očekuje dobro znanje engleskog jezika te iskustvo i odgovornost na poslu koji rade, kao i vrhunska fizička sprema i dobro zdravlje. Visina plaće ovisi o tome je li radnik tek pomoćni kuhar, ličilac ili pak zavarivač ili inženjer. Posao je težak i iziskuje veliki fizički napor, a radi se u smjenama po 8 ili 12 sati, 28 do 35 dana, nakon čega slijedi mjesec dana odmora.
Međutim, zbog velikog broja pogodnosti koje nude, ovi poslovi su veoma kompetitivni čak i na zapadu, što znači da ih nije lako dobiti. Ako radnik nema radnog iskustva na naftnim bušotinama onda je jedina mogućnost za zapošljavanje i prijavljivanje za početničke pozicije, koje su i najpotplaćenije.
Naši sociolozi smatraju kako osobe koje se prijavljuju za takve "rizične poslove" u inozemstvu moraju imati avanturističku nit koja ih vodi u nepoznato, ali ne treba zaboraviti kako je loše gospodarstvo najčešći uzrok odlaska u nepoznato.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnvenik