Ostavimo li po stranu eventualno veće zadovoljstvo u obavljanju "naprednijih" poslova, razlike u visinama plaće s obzirom na edukaciju pokazuju koliko se isplati ulagati u školovanje.
Ovaj podatak može se dobiti uspoređujući primanja radnika s visokom stručnom spremom i zaposlenika sa srednjom stručnom spremom. Slično, mogu se usporediti primanja onih koji nisu završili srednju školu s primanjima onih koji jesu.
Ovi podaci za više zemalja OECD postoje od prije nekoliko godina, a s obzirom na istraživanje koje je MojPosao proveo u srpnju ove godine (na uzorku od preko 5.000 sudionika), usporedivi podaci dostupni su i za Hrvatsku.
Ulaganje u visoko obrazovanje najisplativije je u "čistim" anglosaksonskim zemljama, a u kontinetalnim europskim zemljama – Francuskoj, Njemačkoj – znatno manje. Fakultetsko obrazovanje, među promatranim zemljama pak, ponajmanje se isplati u Italiji.
U SAD, zaposlenici s obrazovanjem koje je ekvivalentno onome potrebnome za VSS u Hrvatskoj, zarađuju 86% više od svojih kolega s obrazovanjem koje odgovara onome za SSS u Hrvatskoj. Zaposlenici bez završenog sekundarne obrazovanja pak zarađuju 30% manje plaće nego oni sa završenim sekundarnim, ali ne i tercijalnim obrazovanjem. Ovo je ujedno i najveća premija na vrijednost obrazovanja u analiziranim zemljama (v. grafikon 1): završiti srednju školu i potom fakultet nosi 166% veću plaću!
Najravnopravnije (ili možda s najvećom uravnilovkom?) zemlje su Francuska, Kanada i Njemačka: (v. grafikon 1). VSS pak najmanje vrijedi u Italiji: fakultet nakon završene srednje škole u prosjeku znači svega 27% veću plaću!
Hrvatska je pak među zemljama s najmanjom diferencijacijom s obzirom na obrazovanje: ne imati ni srednju školu penalizira vas u prosjeku s 18%, a daljnje investiranje u fakultet donosi 43% veću plaću – podaci su vrlo slični Njemačkoj, s kojom se i inače volimo uspoređivati!
[" border=0 alt="Povećajte sliku"> Napomena: Razina edukacija je određena prema međunarodnoj klasifikaciji edukacije (ISCED). Visoka edukacija se odnosi na razinu 5A (akademsko obrazovanje – prva razina), a sekundarna edukacija na ISCED razinu 3. Razina 5A odgovara hrvatskom VSS, a razina 3 hrvatskom 3.
Izvori: OECD, Education at a Glance: OECD Indicators 2003, Tablica A.14.1. ; MojPosao, 2005.
Možda još zanimljivija je analiza vrijednosti edukacije za spolove – razlike su ovdje često velike i neočekivane, iako jasno kulturalno uvjetovane! Prema podacima OECD-a, fakultet ženama u Italiji donosi u prosjeku svega 15% veću plaću – mnogo manje nego za muškarce. Za razliku od Velike Britanije, gdje vam je isplativost ulaganja u visoku edukaciju mnogo veća ako ste žena! Tradicionalističko mediteransko okružje vjerojatno ženama, čak i ako su visokoobrazovane, ne daje velike mogućnosti napredovanja, pa tako i potencijal rasta plaće.
[" target="_blank"> [" border=0 alt="Povećajte sliku"> | Grafikon 2. (za uvećanje kliknite na sliku) |
Hrvaticama i Hrvatima ulaganje u edukaciju se isplati podjednako – po ovome smo vrlo slični Njemačkoj i Kanadi, vjerojatno i ponajboljim uzorima u promatranoj skupini.
Znači li to da smo na pravom putu, ili tek trebamo proći kroz "nemirniju vožnju" i u ovom aspektu tržišta rada?
Autor: Nenad Bakić - direktor Grupe SELECTIO, u sastavu koje je i web site MojPosao.
Uredio: V.K.
