Hrvatska je na ovogodišnjoj listi globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) zauzela 57. mjesto od obuhvaćene 131 zemlje svijeta, a u odnosu na prošlu godinu položaj Hrvatske nije se značajnije mijenjao, iako je bilo blagih pozitivnih pomaka, rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Darko Marinac na predstavljanju WEF-ovog Izvješća o globalnoj konkurentnosti za ovu godinu.
Ovogodišnje je izvješće rađeno po nešto izmjenjenim kriterijima, pa iako je prošle godine Hrvatska zauzela 51. mjesto, kada bi se rangiranje u 2006. godini provelo po metodologiji iz ove godine, to bi zapravo bilo 59. mjesto.
Iz toga proizlazi da je ove godine po indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska napredovala za dva mjesta, dok je po indeksu poslovne konkurentnosti, koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, napredovala sa 61. na 60. mjesto, rekao je Marinac te je dodao da zapravo poslovna kvari sliku hrvatske globalne konkurentnosti.
Istaknuo je i kako usporedba sa zemljama regije pokazuje da je Hrvatska sve bliža "novim" članicama Europske unije, posebice Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, no da primjerice Češka i Slovenija značajno 'bježe' te će trebati dodatni napori da ih se sustigne.
Istodobno, razmak između Hrvatske i 'najnovijih' članica EU - Rumunjske i Bugarske, te zemalja bivše Jugoslavije, sve se više povećava u korist Hrvatske, kazao je Marinac.
Prema WEF-ovom izvješću u najveće konkurentske prednosti Hrvatske, mjereno rangom na ljestvici, spadaju među ostalim kvaliteta prirodoslovno-matematičkog obrazovanja (28.), broj telefonskih linija (31.), kvaliteta osnovnog obrazovanja (34.), broj korisnika Interneta (35.), broj mobilnih pretplatnika (40.), pristup Internetu u školama (42.) i broj osobnih računala (42.).
Konkurentske nedostatke Hrvatske pak čine, među ostalim, trošak poljoprivredne politike (119.), suradnja u odnosima zaposlenik-poslodavac i jačina zaštite investitora (113.), rigidnost zapošljavanja (91.) i dr.
Marinac je kazao kako se NVK i zalaže da se konkurentnost Hrvatske temelji na informatičkoj i komunikacijskoj tehnologiji, kao što to pokazuju i rezultati ovogodišnjeg izvješća te je dodao kako će preporuke Vijeća temeljena na ovom izvješću biti da se "više koncentriramo na ono gdje smo jaki, nego da plačemo nad onim gdje smo slabi".
Izvješće WEF-a komentirali su i predstavnici sindikata. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ne bi želio da je Hrvatska na boljem mjestu glede rigidnosti tržišta rada "jer te ljestvice obično predvode zemlje u kojima je radno zakonodavstvo u tragovima".
Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević ocijenila je da su radnici već dali svoj obol rastu konkurentnosti s obzirom je od 2000. do 2006. proizvodnost rada porasla za 23,4 posto, te da je sada red na ostalim strukturama društva, ponajprije javnoj upravi. (Hina)
