Zemlje koje su na začelju po izdvajanju za istraživanje i razvoj, na kojem je i Hrvatska, trebat će 90 godina da sustignu EU 15, a cijelo stoljeće najbolju Dansku ne budu li primjenjivale iskustva starih članica
Europskoj bi se uniji moglo dogoditi da tek 2050. počne izdvajati tri posto svog BDP-a u istraživanje i razvitak, što je prema Lisabonskoj strategiji trebalo učiniti do 2010. kako bi Europa sustigla Japan i SAD te postala konkurentno gospodarstvo.
Za to zaostajanje dijelom su krive i nove članice EU koje zaostaju 50 godina po ulaganjima u znanje i istraživanje.
Prosjeku su se najviše približile Mađarska i Slovenija, kojima treba samo desetak godina da sustignu prosječna ulaganja EU 25. Zemlje koje su na začelju, na kojem je i Hrvatska, trebat će 90 godina da sustignu EU 15, a cijelo stoljeće najbolju Dansku ne budu li primjenjivale iskustva starih članica, čulo se jučer na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu o značenju Lisabonske strategije za zemlje jugoistočne Europe.
Zaposlenost stagnira
Alena Nesporova, analitičarka Međunarodne organizacije rada, kaže da je jugoistok Europe još suočen s razočaranjima na tržištu rada. Većina država tog područja ostvarivala je visoke stope rasta u posljednjih sedam godina, ali je to ostalo bez odjeka na tržištu rada jer se zaposlenost samo neznatno povećala.
Gospodarstva nisu stvarala nova radna mjesta, a tržište rada prolazi kroz veliku segmentaciju. Na jednoj su strani relativno zaštićeni radnici javnog sektora, a na drugoj "periferni" radnici bez ugovora, zaštite i socijalnih prava. Osjetno je povećan broj ugovora na određeno, posebno u Poljskoj, Makedoniji i Hrvatskoj.
Izostala je čak i uobičajena fluktuacija radne snage koja je prateća pojava naprednih ekonomija u vrijeme kada gospodarstvo raste. Nesporova zaključuje da radnici oklijevaju s prelascima na produktivnija radna mjesta jer se boje gubitka stečenih radničkih prava.
"Tako se na tržištima tih zemalja javlja apsurd da znatno raste udio zaposlenih koji su na jednome radnom mjestu manje od godinu dana te onih koji u istog poslodavca rade više od deset godina. To samo znači da fleksibilnost bez prateće sigurnosti neće donijeti poboljšanja na tržištu rada", zaključila je Nesporova. (A.T.)
Izvor:
Večernji list
