Među onima koji posao traže duže od 12 mjeseci uglavnom se nalaze majke s malom djecom i osobe starije od 45 godina, pokazuje anketa na MojPosao
UNDP-ovo istraživanje iz 2008. godine pokazalo je da se svaki deseti hrvatski građanin osjeća socijalno isključenim. S nizom teškoća koje rezultiraju socijalnom isključenošću u većoj se mjeri suočavaju pripadnici pojedinih nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, žene s malom djecom, starije osobe te dugotrajno nezaposleni.
Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2007. godinu pokazali su da se čak petina hrvatskih građana s obzirom na svoj raspoloživi dohodak, ili gotovo milijun ljudi, nalazi pred rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, a posebno visokom riziku od socijalne isključenosti izložene su dugotrajno nezaposlene osobe.
Odmor zbog iscrpljenosti
Anketa koju je MojPosao proveo među 663 ispitanika pokazuje da je 33 posto njih između dva posla bilo nezaposleno od 6 mjeseci pa do više od godine dana. Među ovim ispitanicima, uz mlade osobe i one čija je struka postala suficitarna, uglavnom se nalaze osobe starije životne dobi te majke s malom djecom, tj. najugroženije skupine građana.
Nešto manji dio sudionika ankete (32 posto), na iduće je zaposlenje čekao od jednog do šest mjeseci. Većina onih koji su na iduće zaposlenje čekali do tri mjeseca ističu da su se zbog iscrpljenosti htjeli odmoriti nakon starog posla, pa nisu odmah tražili novi.
Međutim, onaj dio ispitanika koji je na iduće zaposlenje čekao do šest mjeseci bio je na to prisiljen zbog nemogućnosti pronalaska posla u struci ili dugotrajnijeg zaposlenja. Stoga je dio njih i naveo da su u tom razdoblju radili na sezonskim ili honorarnim poslovima.
Privremeni posao
Istovremeno 35 posto ispitanih istaknulo je da nikada nisu bili nezaposleni tj. da su nakon prestanka rada za jednog poslodavca, kod drugog počinjali raditi u roku od nekoliko dana.
Među osobama koje bez duljeg čekanja pronalaze zaposlenje većinom se nalaze mladi s visokom stručnom spremom, koji počinju raditi još za vrijeme, ili odmah nakon školovanja te osobe koje rade u deficitarnim zanimanjima pa su uvijek tražene među poslodavcima.
Oni pak koji se već duže vrijeme nalaze na tržištu rada ističu da je za brz pronalazak drugog zaposlenja potrebno planirati razvoj svoje karijere. Zato je većina njih i navela da nikada nisu dali otkaz, ako prije toga nisu pronašli drugi posao ili bili sigurni da će ih novi poslodavac zaposliti. Osim toga, dio ih ističe da nakon gubitka posla, u najgorem slučaju biraju bilo kakvo zaposlenje dok ne pronađu posao koji im odgovara. (V. K.)