Glavna stavka štednje u planovima koje bi tijela državne uprave trebala predstaviti ministru financija su materijalni rashodi i različiti rashodi za usluge
Proteklih nekoliko godina Središnji državni ured za upravu redovito je koncem siječnja donosio godišnji plan zapošljavanja po kojem su, ministarstva, agencije i ostala tijela državne uprave dobivala okvir za novo zapošljavanje ili popunjavanje ispražnjenih službeničkih mjesta.
U pravilu se radilo od tri do četiri tisuće radnih mjesta godišnje, a ove godine Ministarstva još nisu dobila naputak koliko će oglasa za zapošljavanje moći objaviti, piše Mirela Klanac u Poslovnom dnevniku.
Nova radna mjesta?
"Plan nije donesen, morat ćemo ga preispitati jer su rasporedi rađeni u drugim vremenima", rekao je Antun Palarić, državni tajnik Ureda ta upravu ne želeći otkriti u kojoj mjeri je Vlada spremna na restrikcije u tom dijelu.
No one bi, bez obzira koliki je bio odljev iz državne uprave u prošloj godini pa postoje i razlozi za popunjavanjem određenog broja radnih mjesta, morale biti značajne.
Jednostavno, u trenutku kada se nalaže štednja na svim razinama, a gube se radna mjesta u privatnom sektoru, javnost jednostavno ne bi mogla "progutati" nekoliko tisuća oglasa za prijam u državnu službu, komentirao je jedan od sugovornika.
Zato će pojedina ministarstva ministru financija Ivanu Šukeru, ponuditi i opciju ušteda na osoblju kako bi se, uz ostale rezove uklopili u plan da rashode po ministarstvima smanje najmanje dva do tri posto.
Troškovi usluga
Ipak glavna stavka štednje u planovima koje bi tijela državne uprave trebala predstaviti ministru financija su materijalni rashodi i različiti rashodi za usluge, jer je prevladao stav da se ulaganja u investicije trebaju zadržati. Iako je prošlotjedni široki sastanak sa ministrima i njihovim državnim tajnicima na kojem je premijer dao zahtjev za provođenje oštrih rezova u cijelu priču o smanjenju rashoda unio i dozu dramatike, ona je prilično splasnula nakon što je da u tom poslu očekuju uštede od jedne do tri milijarde kuna.
Zadatak koji im je dao premijer bi se, sudeći prema usvojenom proračunu za ovu godinu, mogao ispuniti zadržavanjem te potrošnje na razini iz 2008. godine.
Tada su naime materijalni rashodi bili planirani na razini od 9,29 milijardi kuna, da bi za ovu godinu bilo predviđeno da ministarstva i ostala tijela državne uprave za tu svrhu mogu potrošiti gotovo 600 milijuna kuna više, odnosno 9,87 milijardi kuna.
Ekonomisti nezadovoljni
U okviru toga predviđeni su i za 70-ak milijuna kuna veći troškovi za notorni uredski materijal jer je lani za tu namjenu bilo predviđeno 496 milijuna kuna, da bi u ovoj godini troškovi narasli na 563 milijuna kuna.
Još pola milijarde moglo bi se uštedjeti zadržavanjem troškova različitih usluga na razni prošle godine, za što je u 2009. predviđeno 5,51 milijarda – pola milijarde više nego lani.
Unatoč padu cijena usluga, iz godine u godinu se povećavaju troškovi telefoniranja, pošte i prijevoza, a u ovoj je godini bilo predviđeno povećanje na razini od čak 11 posto. Samo za te usluge planiralo se utrošiti 730 milijuna kuna, što je 75 milijuna više nego lani.
Troškovi za različite intelektualne usluge u dvije godine gotovo su udvostručeni. Tako se ove godine na toj stavci planiralo potrošiti 1,45 milijardi, tj. gotovo 200 milijuna više nego u 2008., dok se u 2007. za intelektualne usluge potrošilo 812 milijuna kuna.
Međutim, najave premijera Ive Sanadera o rezanju potrošnje i uštedi od jedne do tri milijarde kuna većini ekonomista nisu zadovoljavajuće, iako bi time država možda mogla doći i blizu nultog deficita. Dio ekonomista smatra da uštede trebaju biti znatno veće, a njihove mogućnosti vidljive su i među plaćama, socijali te kapitalnim ulaganjima. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik