Dan porezne slobode pokazuje udio poreza na dohodak, dobiti, PDV-a i trošarina, doprinosa iz dohotka, lokalnih i ostalih poreza te proračunski manjak u ukupnom agregatnom dohotku građana Hrvatske
Riječki Adriatic institut je na temelju procjene svih poreza, doprinosa i proračunskog manjka u bruto društvenom proizvodu Hrvatske, izračunao da su hrvatski građani sve do 18. lipnja radili isključivo za državu. Dakle, budući da od 19. lipnja građani počinju raditi tj. zarađivati novac za sebe, današnji dan se obilježava kao Dan porezne slobode.
Inače, ovogodišnji Dan porezne slobode kasni za prošlogodišnjim i onim iz 2007. za šest dana, što primjećuje i Nataša Srdoč iz Adriatic instituta. Ona zato ističe da, u usporedbi s drugim zemljama u Europi, hrvatski građani za državu rade znatno duže. Osim toga, standard građana je nizak upravo zbog rastrošnosti države.
Veći PDV jedino u Danskoj u Švedskoj
Srdoč upozorava da su hrvatski građani dodatno opterećeni i visokim porezima. Porez na dobiti iznosi 20 posto, što je najviša stopa u jugoistočnoj Europi, dok je primjerice porez na dohodak od 45 posto, najviši u gotovo cijeloj Istočnoj Europi.
Previsoki porez na dodanu vrijednost (PDV) od 22 posto posebno opterećuje hrvatske građane, ističe Srdoč te dodaje da viši PDV u Europi imaju jedino Danska i Švedska (25 posto).
Poticanje potrošnje u krizi
Inače, u godini ekonomske krize, vlade brojnih zemalja nastoje ublažiti negativne posljedice krize i smanjene ekonomske aktivnosti, tako što smanjuju porez na dodanu vrijednost. Primjerice, Velika Britanija je snizila svoj porez na dodanu vrijednost sa 17.5 na 15 posto, a Finska je smanjila porez na dodanu vrijednost za hranu sa 17 na 12 posto.
S druge strane, o snižavanju stope PDV-a u Hrvatskoj se niti ne govori, a čak se spominjala i mogućnost dodatnog rasta. (V. K.)
Izvor:
VoA