Svjetska banka upozorila je na buduće probleme zbog starenja stanovništva
Kada je izbila kriza, političari mnogih zemalja razmatrali su, poput hrvatske vlade, mogućnost izmjena mirovinskog sustava. No, Svjetska banka upozorava zemlje da ne poduzimaju mjere kojima je cilj rješavanje kratkoročnih fiskalnih problema jer će time dugoročno mnogo izgubiti.
Vrijednost individualne štednje u mirovinskim fondovima pala je od osam do 80 posto. Međutim, to ne bi trebao biti pokazatelj dugoročne efikasnosti mirovinskog sustava. Unatoč velikim gubicima, prosječan prinos u razdoblju od 2002. do 2008. iznosio je šest posto, navodi se u regionalnom izvješću pod nazivom Mirovine u krizi, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Pritom doprinosi za drugi stup mirovinskog osiguranja znatno variraju od zemlje do zemlje. U regiji istočne Europe i srednje Azije najmanji su u Bugarskoj i Hrvatskoj, pet posto, a u Kazahstanu su 10 posto. U Mađarskoj su 8 posto, u Poljskoj 7,3 posto, a u Slovačkoj 9 posto. Unatoč težini, ova je kriza zapravo blaga u usporedbi s demografskim problemima koji regiju čekaju, stoji u izvješću.
Stoga je nužno da se pri uvođenju promjene u mirovinski sustav vodi računa o dugoročnim trendovima. “Alarmirajuće je pogledati s čime će se zemlje Europe i središnje Azije uskoro suočiti kako regija nastavlja starjeti”, upozorava Svjetska banka, ističući da bi se deficiti mirovinskih sustava mogli znatno povećati.
Zemljama preporučuje različite mjere, od povećanja dobne granice za umirovljenje do ograničavanja prijevremenog odlaska u mirovinu. Pored toga, treba širiti svijest da će “javne mirovine biti manje nego u prošlosti da bi uopće bile održive”. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list