Novi list je Vladi predložio kako naći novac za regres, božićnice i darove za djecu za zaposlene u javnim i državnim službama.
Kako odmiču razgovori Vlade sa sindikatima državnih i javnih službi, čini se da se dvije strane sve više udaljavaju. Vladi treba 640 milijuna kuna kako bi pokrila minus proračuna državne burze za zapošljavanje kojoj, za sada, nedostaje 550 milijuna kuna za isplatu naknada nezaposlenima. Sindikati, predstavnici 240 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama, ne daju svoje kolektivnim ugovorom dogovorene regrese, božićnice i dar za djecu.
No, neslužbeno se može čuti kako su državne službe sklone dogovoru, pa postoji mogućnost da Vlada s njima skoro dogovori sporazum. To niti ne čudi, s obzirom da Vlada kao poslodavac državne službe može lakše pritisnuti. Dovoljno je da se pozove na reformu sustava i višak zaposlenih u administraciji. Javne službe, međutim, teško je 'dobiti' na taj način iako i oni na određenoj razini razumiju da novca nema, pišu Jagoda Marić i Gabrijela Galić u Novom listu.
I dok Vlada tvrdi da novca nema, a sindikati javnih službi predlažu nove namete svim zaposlenima, nijedna strana nije se potrudila u proračunu pronaći nove uštede i tako 'spasiti' obje strane – Vladu od tužbi, a radnike od gubitka prava.
Intelektualne usluge koje su u sedam godina udesetorostručene i sa 126 milijuna kuna su narasle na 1,3 milijarde kuna, država bi mogla vratiti na razinu 2007. godine, gdje se vratilo i gospodarstvo. Tako bi taj trošak smanjila na 847 milijuna kuna, a osigurala bi 453 milijuna kuna, odnosno 70 posto potrebnih sredstva za isplatu božićnica, regresa i dara za djecu.
Dok plaća brojne intelektualne usluge, država financira 92 agencije koje koštaju 200 milijuna kuna, a Vlada bi konačno mogla krenuti u njihovo najavljeno rezanje. Uz to, državna je revizija već ranije ustanovila da brojne institucije kroz intelektualne usluge plaćaju vlastite zaposlenike, i na to troše iznose koji odgovaraju petini troškova za plaće iako zakon kaže da se tako može potrošiti samo dva posto sredstava.
Više od 150 milijuna kuna koštaju i četiri središnja državna ureda koje je osnovao Ivo Sanader, a bave se poslovima za koje država već ima ministarstva i državne fondove. Ako bi se ukinula ta četiri ureda, uz intelektualne usluge država bi uštedjela ukupno 600 milijuna kuna. Ostatak bi mogla namaknuti primjerice iz sto milijuna kuna koliko će potrošiti na provedbu ZERP-a, za koji još nije sa sigurnošću utvrđeno čemu služi.
No, Vladina konkretna ponuda sindikatima jedino je blagi rast plaća zahvaljujući izmjenama u poreznom sustavu s obzirom da će većina zaposlenih u državnim i javnim službama bez kriznog poreza ostati već u srpnju. Ali ni ta računica ne ide u prilog Vladinom uvjeravanju sindikalnih čelnika u pokušaju postizanja socijalnog mira.
Roditelj jednog djeteta zaposlen u državnoj ili javnoj službi u ovoj godini, naime, ostao bi bez ukupno tri tisuće kuna materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorom. Taj iznos nikako im ne može nadoknaditi povećanje plaće koje će uslijediti od srpnja s primjenom novog sustava oporezivanja dohotka. (T. B.)
Izvor: Novi list
