Hrvatski menadžeri predviđaju dodatno smanjenje broja zaposlenih, pad privatne potrošnje te donošenje novih Vladinih mjera.
Za razliku od europskih menadžera koji smatraju da je gospodarska kriza kulminirala krajem prošle i početkom ove godine, čak 60 posto hrvatskih menadžera očekuje da će se to kod nas dogoditi tek krajem 2010. godine (24 posto) ili čak početkom sljedeće godine (36 posto). Domaći su menadžeri i kad je riječ o izlasku iz krize pesimističniji od svojih kolega u Europskoj uniji, ali i regiji, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće Roland Berger o trendovima na području restrukturiranja.
To je šesto istraživanje koje je od 2001. godine diljem svijeta u proljeće ove godine proveo Roland Berger, a peto u koje je uključena Hrvatska. U Hrvatskoj je u ovogodišnje istraživanje bilo uključeno 40-ak malih i srednjih tvrtki iz sedam industrijskih grana.
U prošlogodišnjem istraživanju Roland Bergera, objavljenom u rujnu 2009., hrvatski menadžeri nisu jasno iskazali svoja očekivanja kad će kriza dosegnuti vrhunac - najviše ih je (32 posto) smatralo da će kriza biti na vrhuncu u trećem kvartalu 2009. godine, njih 14 posto se odlučilo za prvi i drugi kvartal 2010., a 13 posto za četvrti kvartal 2010. godine. U međuvremenu su se korigirali i sada očekuju nastavak krize još čitave ove godine, piše Zoran Daskalović u Business.hr-u.
Sukladno tim očekivanjima o vrhuncu krize, hrvatski menadžeri gospodarski oporavak uglavnom očekuju tek sljedeće godine (33 posto), 21 posto ih očekuje oporavak u trećem, a 8 posto u četvrtom kvartalu 2010. godine. U globalnom, pa i regionalnom prosjeku, anketirani menadžeri uglavnom očekuju da će gospodarski oporavak započeti sredinom ove godine.
Da među hrvatskim menadžerima prevladava pesimizam, pokazuje i podatak da dok se većina menadžera u Europskoj uniji i srednjoj i istočnoj Europi već okreće snažnijim prodajnim inicijativama i drugim mjerama za rast poslovanja, hrvatski menadžeri još uvijek izlaz iz krize traže u rezanju troškova. Posebno zabrinjava, zaključuju u Roland Bergeru, to što svi anketirani hrvatski menadžeri predviđaju dodatno smanjenje broja zaposlenih, većina njih pad privatne potrošnje te donošenje novih Vladinih mjera.
Pritom je zanimljivo da su u dosadašnjem hrvanju s krizom hrvatski menadžeri rjeđe od svojih europskih kolega posezali za otkazima radnicima kako bi smanjili troškove poslovanja. U Europi je 37 posto kompanija smanjilo broj radnika 10 posto, a u Hrvatskoj ih je to učinilo upola manje iako su istodobno dvije trećine hrvatskih menadžera spas od recesije potražile u smanjivanju troškova zaposlenih, ponajprije zaustavljanjem novog zapošljavanja te zamrzavanjem i smanjivanjem plaća.
Stoga izvršni partner zagrebačkog ureda Roland Bergera Vladimir Preveden zaključuje: "Kriza je ujedno prilika za restrukturiranje, a potencijalni oporavak moguć je izlaskom na nova tržišta i regije. To hrvatski menadžeri, nažalost, nisu dovoljno prepoznali." Preveden hrvatskim menadžerima sugerira da trebaju poboljšati upravljanje likvidnosti, ojačati kapitalne pozicije, uvesti fleksibilnije troškovne politike te odustati od rezanja troškova kao glavne antirecesijske mjere.
"Usporedo s time nužno je već sada odrediti strateške smjernice za rast kroz internacionalizaciju." Sve bi to morali, međutim, učiniti u uvjetima u kojima je kriza ponajviše uzrokovala pad prodaje, smanjenje investicija te kronične probleme s naplatom dugova, a po mišljenju 60 posto menadžera ti će se problemi prenijeti u sljedeću godinu.
Istraživanje je pokazalo i kako više od polovice hrvatskih tvrtki teško dolazi do kredita, a menadžeri-ma dodatno najviše problema zadaju i visoke kamatne stope i stroži uvjeti kreditiranja. Preveden stoga zaključuje da bi nelikvidnost i nepovoljni kreditni uvjeti, koji su u Hrvatskoj izraženiji nego u drugim zemljama, mogli "rezultirati strateškim nedostacima kompanija u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, što će dodatno smanjiti njihovu konkurentnost". (T. B.)
Izvor: Business.hr