Mirovine političara rasle su svakih pola godine jer su usklađivane s rastom plaća i cijena na malo. Zastupničke i radničke mirovine isplaćuju se iz istog mirovinskog fonda u kojem svake godine nedostaje 16 milijuna kuna. Većina država, uključujući BiH, odvaja njihovo isplaćivanje.
U posljednjih osam godina mirovina saborskog zastupnika ili umirovljenog člana Vlade porasla je 1267,89 kuna, a prosječna radnička mirovina za samo 457 kuna! Saborska mirovina rasla je još 10 posto više, ali je to poništeno lanjskom odlukom o smanjenju. Ovo su službeni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a uspoređene su mirovine isplaćene u travnju 2003. godine i travnju 2011. Godine, piše Nikola Sever Šeni u Jutarnjem listu.
Sve dok mirovine političara budu u sustavu mirovinskog osiguranja, one će se usklađivati baš kao i radničke , iako nisu odraz nečijih uplata mirovinskih doprinosa nego posljedica benevolentnosti političara. Poštenije bi bilo mirovine isplaćivati iz proračuna, a ne Zavoda za mirovinsko osiguranje.
- Moj je prijedlog reforma mirovinskog sustava gdje bi “redovite” mirovine imale poseban fond iz kojega se ne bi alimentirale one mirovine koje se isplaćuju u većem iznosu od prikupljenih uplata. Tu spadaju različite kategorije mirovina koje se s pravom ili nepravom nazivaju “privilegiranima - izjavio je, nedavno, predsjednik Josipović za umirovljeničke novine.
Tu se ubrajaju i mirovine boraca NOR-a koje su rasle iznad prosjeka, za gotovo 800 kuna u osam godina. S druge strane, braniteljske su mirovine u istom razdoblju rasle za ispodprosječnih 185 kuna, no broj branitelja je udvostručen na 70 tisuća, a mnogi od njih još su daleko od umirovljenja godinama života i staža. Za mirovine koje nemaju veze s uplatama u mirovinski fond, država mjesečno izdvaja 600 milijuna kuna što je odlučeno državnim odlukama.
Naime, u Hrvatskoj je mirovina pravo onoga tko je najmanje 15 godina (za starosnu mirovinu), odnosno 30 godina (za prijevremenu mirovinu) i sve te godine uplaćivao novac u fond generacijske solidarnosti. A u fondu generacijske solidarnosti u kojemu se do uplata doprinosa 1,469 milijuna radnika isplaćuje 1,114 milijuna mirovina, svake godine nedostaje oko 16 milijardi kuna. Država se zadužuje za taj iznos i tako već godinama.
Kad bi se trinaest kategorija, ukupno 175.860 povlaštenih umirovljenika, prebacilo iz HZMO-a na grbaču proračuna, dubioza u mirovinskom društvu, odnosno prvom mirovinskom stupu, smanjila bi se na osam milijuna kuna godišnje. Povlaštene i radničke mirovine nitko ne miješa. Čak je i BiH odvojila radnike i povlaštene. (M.D.)
Izvor: Jutarnji list
