Preko tri tisuće građana dužno je preko 15 milijardi kuna, a 150 tisuća siromašnih svega 400 milijuna kuna. Kako su ovi koji su dužni milijune uopće mogli bi doći u situaciju da su im računi blokirani na milijun kuna, pita se ministar.
Lalovac je rekao da se Vlada ne boji da neće imati dovoljno glasova za prolazak proračuna. Vjeruje da imaju više od 76 glasova koliko je potrebno, javlja N1.
Proračun se temelji na blagom rastu od 0, 5%, a sve je više onih koji tvrde da je puno realnije očekivati pad i to od 0, 2 do čak 0,5%.
"Mi smo prihode prilagodili stvarnom stanju. Tada govorimo o prihodima od PDV-a koji je najznačajniji izvor prihoda u proračunu te iznosi otprilike 41 milijardu kuna. Mi smo sada na 37 i pol milijardi kuna. za sljedeću godinu smo prognozirali 600-700 milijuna više što nije veliko povećanje", rekao je Lalovac.
Najveća plaća 377.000 kuna bruto
Ministar financija posebno se osvrnuo na izmjenu poreza na dohodak te izračune prema kojima prosječna hrvatska plaća u Hrvatskoj iznosi oko 5.550 kuna. Rekao je da najveći dio građana, njih 65 posto ima plaću do 5.000 kuna neto, a svega 4,8 posto njih mjesečno prima preko 10.000 kuna.
"Aritmetička sredina ne pokazuje stvarno stanje. Primjerice, najviša isplaćena plaća u Hrvatskoj je čak 377.000 kuna bruto i isplaćena je u svibnju ove godine. Na ljestvici najvećih plaća, samo 20 osoba zajedno prima čak 5,5 milijuna kuna zajedno".
Izmjene poreza na dohodak, tvrdi Lalovac, najviše će na plaći osjetiti građani čije se plaće kreću od 3.500 do 5.000 kuna.
Spreman i na odlazak
Ministar je rekao da da je spreman otići iz Vlade ukoliko dođe do rebalansa predloženog proračuna, ako bi to bilo potrebno da se stvari promijene. Također, kazao je da je objavljivanje listi srama poboljšalo naplatu dugovanja i smanjilo neplaćanje poreza jer se nitko ne voli vidjeti na tim listama. Do sada je naplaćeno 200 milijuna kuna.
Lalovac je priznao da mu je neugodno pred stranim kolegama zato što je Hrvatska jedina europska država u kojoj BDP pada 12. kvartal za redom.
Rekao je da nije za dodatno smanjenje plaća u javnom sektoru jer se prosječne plaće javnih službenika kreću od 4 do 4,5 tisuće kuna tako da je daljnje smanjivanje teško. Nije ni pobornik linearnog smanjenja jer su državni službenici već podnijeli dio tereta, ali pitanje je je li to dovoljno.
Lalovac se dotakao i monetizacije autocesta. Kaže da monetizaciju nije ukalkulirao u proračun jer to nije ozbiljno za takav dokument.
Porez na štednju
Ministar je detaljno objasnio i dugo najavljivani porez na štednju.
"Tu smo računali na 350 milijuna kuna i to bi išlo na jedinice lokalne samouprave kojima taj novac treba. U Hrvatskoj štedi oko 10 posto građana i 408.000 ljudi ima oko 147 milijardi kuna štednje. Time nisu obuhvaćeni strani državljani".
"Ovi podaci o štednji, plaćama i blokiranima pokazuju veliki nesrazmjer, dvije Hrvatske. Dio hrvatskih građana se redovito vraća u kredite. Zato smo krenuli s otpisom dugova kako bi pomogli najsiromašnijima".
Ministar se osvrnuo i na osnivanje posebnog odjela za porezne utaje.
"U prvoj godini očekujemo od 200 do pola milijarde kuna od učinka tog odjela. Bavimo se velikim slučajevima, to su uigrani igrači koji ne djeluju samo na lokalnom tržištu i ne moraju to biti samo hrvatski državljani".
Porez na nekretnine
Zanimljive podatke ministar je iznio prilikom razgovora o porezu na nekretnine.
"Ja nisam za to da to bude kazneni porez i da se nekoga kazni jer ima određenu nekretninu. Ako vam industrija raste pet posto, a biznis s nekretninama 30 posto dobijete mjehur koji će se rasprsnuti. Više želimo time kazniti špekulante. Preko tri tisuće građana dužno je preko 15 milijardi kuna, a 150 tisuća siromašnih svega 400 milijuna kuna. Kako su ovi koji su dužni milijune uopće mogli bi doći u situaciju da su im računi blokirani na milijun kuna. Među takvima ima i umirovljenika ili građana čiji su prihodi jako skromni. Postavlja se pitanje kako su to ostvarili. Lova se nalazi kod ovih tri tisuće ljudi", rekao je Lalovac.
Izvor: Danas.hr
