Službeni rok za isticanje cijena u kunama i eurima je 5. rujan, no u jednom kafiću su malo ’uranili’.
Dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima počinje 5. rujna ove godine, no u jednom kafiću u Prelogu nisu čekali taj datum.
Naime, ekipi časopisa Lider konobar je ispostavio račun iskazan u kunama (veći font) i u eurima (manji font).
Tako račun pokazuje da su bili dužni platiti 19 kuna, a posjete li isti kafić sljedeće godine te ostanu li cijene iste (što je vrlo upitno) platit će 2,52 eura, odnosno zaokruženo 2,50 eura. S tim što će se na računu cijena u eurima iskazivati većim fontom, a u kunama manjim.
Kao što je poznato, obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od otprilike pet mjeseci prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura. U HNB-u ističu da će dvojno iskazivanje cijena biti ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.
Tko mora iskazivati dvojne cijene
Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima cijene pojedinih proizvoda i ukupan iznos računa bili iskazani u objema valutama. Tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja cijena na cjenicima se neće smjeti nalaziti suvišne informacije koje bi mogle zbuniti potrošača. Tako će se, primjerice, na etiketama u trgovinama osim cijene u kunama i eurima, smjeti nalaziti još samo fiksni tečaj konverzije (u punom brojčanom iznosu, dakle sa svih šest znamenki) kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na trgovce i na druge pružatelje usluga, uključujući restorane, kafiće, hotele, kozmetičke salone, banke i druge financijske institucije. Osim na privatni sektor, obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se i na subjekte iz javnog sektora. Tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora tako će biti dužna dvojno iskazivati cijene u svim dokumentima koje proizvode i kojima se služe u odnosima s građanima i poduzetnicima. Primjerice, u rješenjima o povratu poreza, poreznom dugu, potvrdama o isplati plaća državnim i javnim službenicima, isplati mirovina ili socijalnih naknada, na računima za komunalne usluge i slično, stoji na stranicama Hrvatske narodne banke.
Izvor: Lider
