Dodatni dopust možete koristiti mimo godišnjeg odmora. Takav dopust može biti plaćen ili neplaćen, ovisno o razlogu izbivanja s posla.
Zakon o radu propisujeda u slučaju važnih potreba (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i slično) imate pravo na plaćeni dopust.
To pravo isključivo je vezano za osobne potrebe i odobrava se na vaš zahtjev.
Sedam dana plaćenog dopusta, ali to nije sve...
Prema Zakonu o radu, plaćeni dopust možete koristiti u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
Zakon ne precizira koliki vam broj dana pripada po pojedinoj osnovi, već ukupno sedam dana tijekom jedne kalendarske godine za sve slučajeve. U praksi je uobičajeno da se prava za pojedine okolnosti uređuju kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu. To znači da možete imati i više od sedam dana neplaćenog dopusta.
Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu, pri čemu plaćeni dopust možete koristiti u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvarujete pravo na njegovo korištenje, piše tportal.
Pored slučajeva pobrojanih zakonom (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji), plaćeni dopust možete dobiti i za druge namjene, poput selidbe, obavljanja sistematskog pregleda i sl., pri čemu se konkretna prava određuju kolektivnim ugovorom ili internim aktima poslodavca.
Pravo na plaćeni dopust imate i po osnovi darivanja krvi. Zakonom vam je zagarantiran jedan plaćeni slobodni dan, a može ih biti i više ako je tako određeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.
Plaćeni dopust možete ostvariti i za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, pod uvjetom da je riječ o školovanju na koje vas je uputio poslodavac. Trajanje ovog neplaćenog dopusta uređuje se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
U Zakon o radu nedavno je, u skladu s Direktivom Europske unije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, ugrađen još jedan slučaj prava na plaćeni dopust. Riječ je o pravu na odsutnost s posla, jedan dan u kalendarskoj godini, u slučajevima osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom.
Kolektivnim ugovorom ili internim aktima poslodavca to se pravo može proširiti na više dana plaćenog dopusta za navedenu svrhu.
Neovisno o spomenutim odredbama Zakona o radu, Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama uveden je institut očinskog dopusta, prema kojem očevi imaju pravo na deset dana plaćenog dopusta prilikom rođenja djeteta, odnosno 15 dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece. Zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo na očinski dopust do navršenih šest mjeseci života djeteta.
Neplaćeni dopust u dogovoru s poslodavcem
Zakonom o radu propisana je mogućnost da vam poslodavac na vaš zahtjev odobri neplaćeni dopust za vrijeme kojeg miruju prava i obveze iz radnog odnosa.
Zakon ne navodi razloge zbog kojih vam poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, kao ni vremensko ograničenje trajanja dopusta, već je navedeno prepušteno odluci poslodavca, odnosno vašem dogovoru s njim.
Ako koristite neplaćeni dopust, poslodavac vas može odjaviti iz sustava obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, bez obzira na duljinu trajanja dopusta. U tom slučaju možete sami uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja, a status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog osiguranja možete steći sukladno propisima iz područja zdravstvenog osiguranja.
Neplaćeni dopust može se koristiti za različite namjene, a najčešće se odobrava za potrebe obrazovanja ili stručnog osposobljavanja.
U okviru instituta neplaćenog dopusta, Zakonom o radu odnedavno je uređeno dodatno pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi. Odnosi se to na skrb koju pružate članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu s vama i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Ovo pravo može se nadovezati na pravo na odsutnost s posla u slučaju dužeg izbivanja.
Tijekom korištenja neplaćenog dopusta za navedenu svrhu poslodavac vas ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja prema posebnim propisima.
Poslodavac ne može odbiti zahtjev za korištenje navedenog prava, ali može zatražiti dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe kojoj pružate osobnu skrb.
Izvor: tportal