Čak 80% posloprimaca, koji koriste internet, ima profil na društvenim mrežama. Njih 96% ima profil na Facebooku, a slijede LinkedIn na kojem je prisutna trećina ispitanika (34%), te Twitter (24%). Najviše (90%) ih ima profil kako bi ostali u kontaktu s prijateljima i obitelji, 48% kako bi ostvarili poslovne kontakte, a 43% kako bi pratili informacije koje ih zanimaju.
Velika većina (81%) ima stroge postavke privatnosti, 15% ima slabe, a 5% ih se time uopće ne zamara i sav sadržaj njihovog profila je javan.
Gotovo dvije trećine ispitanika (64%) među svojim prijateljima, kontaktima i followerima ima osobe iz poslovnog okruženja. Njih 89% ima kolege iz svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi, 41% ima poslovne partnere, a 30% službene stranice svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi. Gotovo četvrtina (23%) ih među prijateljima ima nadređene, a 14% i direktora svoje ili tvrtke u kojoj bi željeli raditi. 46% zaposlenih ispitanika je na profilu navelo poslodavca.
Ispitanici većinom paze što objavljuju na profilu (njih 65%) uzimajući u obzir da njihov budući poslodavac može pregledati njihov profil te na temelju toga donijeti odluku o (ne)zapošljavanju. Gotovo trećina (30%) ih ne paze što objavljuju.
K tome, 86% ih jako pazi što objavljuju na profilu, pa tako nemaju provokativne fotografije, diskriminirajuće, te negativne komentare o sadašnjem ili bivšem poslodavcu.
Da na svom profilu ima fotografije i/ili komentare o uživanju u alkoholu, te provokativne fotografije i/ili komentare, priznaje 11%, odnosno 4% ispitanika. Njih 2% priznalo je da na profilu ima negativne komentare o sadašnjem ili bivšem poslodavcu, kolegama i/ili klijentima.
Da poslodavci pregledavaju profile postojećih i potencijalnih zaposlenika smatra 59% ispitanika, 8% ih u to ne vjeruje, a 33% ne zna. To opravdanim smatra 43% ispitanika, s obzirom da su podaci javni, pa ih poslodavci smiju pregledavati. S time se međutim ne slaže 44% ispitanika koji smatraju da je to privatna stvar svake osobe.
Većina (72%) u tvrtki nema definirano kakvo se ponašanje od njih očekuje na društvenim mrežama, a četvrtina (24%) ih to ne zna. Čini se da im to nije presudno, jer bi za poslodavca koji bi im zabranio pristup društvenim mrežama pristalo raditi 83% ispitanika.
Gotovo polovica poslodavaca (49%) priznala je da provjeravaju profile kandidata na društvenim mrežama. Najčešće na LinkedInu (80%), te Facebooku (66%), dok je na Twitteru profile kandidata provjeravalo njih 11%.
Na nekorektne sadržaje na profilima kandidata naišlo je 40% poslodavaca (dok samo 14% posloprimaca priznaje da ih ima). Njih 29% naišlo je na provokativne informacije i fotografije (što priznaje samo 4% posloprimaca), a 14% na negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama i/ili klijentima (što priznaje samo 2% posloprimaca). 17% ih je na profilima kandidata vidjelo fotografije o uživanju u alkoholnim pićima i/ili drogama (što priznaje 11% posloprimaca).
Najviše poslodavaca (43%) koji su na profilima zaposlenika naišli na neprikladan sadržaj nisu ništa napravili jer smatraju kako se radi o privatnoj stvari zaposlenika. No, gotovo trećina (29%) ih je zbog toga popričala sa zaposlenikom, a njih 7% mu/ joj je čak dalo opomenu pred otkaz ili drugu službenu sankciju.
Neprikladan sadržaj na profilu kandidata ostavio je negativan dojam i utjecao na odluku o (ne)zapošljavanju kod 40% poslodavaca. Međutim, njih 51% ustvrdilo je i da profil kandidata može pozitivno utjecati na tu odluku.
Većina poslodavaca (64%) ih smatra da svaki pojedinac ima pravo na svoj profil stavljati što želi jer je to njegova privatna stvar. Trećina (31%) ih se donekle slaže s time, ali smatraju da, iako je to privatna stvar pojedinca, ujedno je i javni servis, i neke stvari, kao na primjer iznošenje poslovnih informacija, nisu poželjne. Svega 6% ih smatra da su društvene mreže prvenstveno javni servis i da istupanjem na njima pojedinci zastupaju i tvrtku, te moraju jako paziti.
Također, 61% ih smatra da se ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama ne bi trebalo definirati pravilnikom ili ugovorom o radu, a suprotno misli njih 21%, prvenstveno zbog opasnosti od 'curenja' povjerljivih informacija te očuvanja imidža tvrtke.
Više od polovice (54%) poslodavaca je izjavilo da njihova tvrtka ima profil na društvenim mrežama – na Facebooku (95%), Twitteru (36%) i LinkedInu (33%). Glavni razlog za otvaranje profila je jačanje brenda (85%), odnosa s klijentima i/ili korisnicima (79%), povećanje prodaje (62%), te briga za klijente i korisnike (59%).
Download cijelog teksta (pdf)
Istraživanje o društvenim mrežama
Polls and research
-
Plaću skrivamo kao zmija noge – čak i od partnera
U prosjeku, gotovo svaki treći ispitanik (29%) ne zna koliko zarađuje njihova bolja polovica. Podjednak broj ljudi (28%) otprilike zna o kojem iznosu se radi, dok najveći broj ispitanika (43%) točno zna koliko njihov partner zarađuje.
-
Samo 3 domaće tvrtke u TOP 10 najpoželjnijih poslodavaca u trgovini
Dobar tretman radnika od strane nadređenih, kvalitetni međuljudski odnosi te sigurnost radnog mjesta najvažniji su razlozi njihove atraktivnosti, otkrilo je 19. istraživanje Poslodavac prvog izbora, koje je provela Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao.
-
Prosječna plaća u Hrvatskoj dosegla 1270 eura neto, međutim većina radnika zarađuje manje od tog iznosa
Najviše plaće su i dalje u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje. U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u tekstilnoj industriji te pomoćnim i uslužnim zanimanjima. Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.
-
Je li globalna mobilnost talenata pravo rješenje za sve krhkije tržište rada?
Unatoč globalnim izazovima, želja za preseljenjem i radom u inozemstvu izražena je kod većine zaposlenika. Preciznije rečeno, svaki četvrti (23 %) ispitanik aktivno traži poslove u drugim zemljama
-
Osjetno pogoršanje očekivanja u hrvatskom gospodarstvu
Između ostalog, menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima.
-
Vox populi: Porezno rasterećenje rada i obrazovna reforma ključni su zadaci nove Vlade
Pred nama su novi parlamentarni izbori. Prije nego što Hrvati u srijedu izađu na birališta, istražili smo na što bi nova Vlada trebala usmjeriti svoj fokus, barem kada je riječ o tržištu rada.