Europska komisija preporučila je u srijedu otvaranje tržišta rada radnicima iz novih članica Europske unije, te navela gospodarske argumente protiv daljnjeg ograničavanja njihova ulaska na tržište rada starih zemalja EU.
Prema izvješću čije je dijelove objavila Komisija, a koje bi trebalo na summitu u ožujku biti predstavljeno europskim vođama, mobilnost između stare i nove Europe nakon proširenja imala je uglavnom pozitivne učinke, bila je "vrlo ograničena" te nedovoljno velika da bi utjecala na europsko tržište rada.
Postotak radnika iz novih članica Unije koji žive i rade u EU15 ostao je relativno stabilan i nakon proširenja, kaže se u izvješću, te naglašava da su istočnoeuropski radnici pridonijeli popunjavanju praznina na nekim radnim mjestima te ukupno boljoj europskoj ekonomskoj slici.
Dvanaest europskih zemalja, osim Velike Britanije, Irske i Švedske, uvelo je posebne aranžmane za radnike iz novih članica EU, prije nego su se te zemlje priključile Uniji.
Međutim, upravo te zemlje koje nisu uvele ograničenja zabilježile su snažan ekonomski rast i pad nezaposlenosti, kaže se u izvješću.
Europski povjerenik za socijalnu politiku Vladimir Špidla tvrdi da se nisu ostvarili strahovi da će radnici s istoka uzeti posao zapadnim radnicima u njihovim zemljama i tražiti velikodušne socijalne povlastice.
Špidla je zatražio od zemalja članica da ne uzimaju u obzir samo gole
statističke podatke već da svojim građanima upute ukupnu pozitivnu poruku o slobodnom kretanju radnika širom EU.
On je, u potpunosti priznajući članicama pravo da odluče o daljem korištenju prijelaznih aranžmana, preporučio da oprezno razmotre je li nastavak potreban u svjetlu razvoja njihovih tržišta rada i zaključaka ovog izvješća.
Slobodno kretanje radnika jedna je od temeljnih sloboda u EU. Ovo izvješće
jasno pokazuje da slobodno kretanje radnika nije imalo potresne učinke na tržište rada Petnaestorice, upravo suprotno, individualne zemlje i Europa u cjelini od toga
su profitirali, kazao je Špidla.
Po Sporazumu o pristupanju potpisanom 16. travnja 2003., stare zemlje članice EU trebaju do 30. travnja ove godine odlučiti hoće li ukinuti ograničenja slobodnom kretanju radnika u EU koja su uvedena u svibnju 2004. u svim zemljama članicama osim u Irskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji za radnike iz osam novih istočnoeuropskih i srednjeeuropskih zemalja ili će ih produljiti. Recipročne mjere uvedene su u Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji.
Broj građana iz novih zemalja članica značajno se nakon proširenja povećao samo u Velikoj Britaniji, Irskoj i Austriji, dok u drugim zemljama, brojke uglavnom korespondiraju onima prije priključivanja.
Građani novih zemalja članica predstavljaju manje od 1 posto stanovništva u radnoj dobi u EU, osim u Austriji gdje predstavljaju 1,4 posto i u Irskoj 3,8 posto.
Njemačka je izdala oko 500.000 radnih dozvola radnicima iz novih članica između 1. svibnja 2004. i u 2005. (što je 0,9 posto populacije u radnoj dobi u toj zemlji), Austrija 70.000 (1,2 posto), Italija oko 50.000 (0,1 posto), Nizozemska preko 20.000 (0,2 posto) a ostale ispod ili nešto iznad 10.000.
U tri zemlje koje su primale nove radnike bez ograničenja, Velika Britanija je registrirala oko 200.000 novih radnika, Irska 150.000, a Švedska je izdala 3.500 radnih dozvola 2004 godine.
S druge strane, restrikcije, kaže se u izvješću, nerijetko dovode do slučajeva neprijavljenih radnika što je nepoželjno i za njih i za one legalne.
Migranti iz središnje i istočne Europe nisu oteli posao zapadnoeuropskim radnicima, kaže se u izvješću, a zauzeli su radna mjesta u hotelima, restoranima, prometnom sektoru i uglavnom u građevinskom sektoru gdje im je broj dvostruk od onoga radnika iz starih zemalja članica.
Komisija također naglašava da se nisu ostvarili strahovi o tome da će Poljaci i Litavci htjeti zloupotrijebiti socijalne beneficije.
Bruxelles također naglašava da je imigracija iz zemalja koje nisu članice EU puno važniji fenomen nego mobilnost radnika unutar EU.
Većina starih članica koje imanju namjeru zadržati radne barijere do 2011., uključujući Njemačku i Austriju, ugošćuju mnogo više ekonomskim imigranata iz trećih zemalja nego iz novih zemalja EU.
Po zakonu koji je stupio na snagu ranije ove godine, građani iz trećih zemalja koji žive i rade u Uniji više od pet godina imaju puni pristup njezinom tržištu rada dok građani novih članica to nemaju.
Španjolski ministar financija Pedro Solbes u utorak je rekao da njegova vlada neće produljiti restrikcije.
Portugal, Finska i Grčka mogle bi slijediti isti put, dok će većina ostalih zemalja vjerojatno zadržati barijere na još tri godine, uz mogućnost većih kvota.
(Hina)