Europski parlament je prošli tjedan u Strasbourgu izglasao u prvom čitanju direktivu o liberalizaciji tržišta usluga, ali saga o "Bolkesteinovoj direktivi" ni izdaleka nije završena.
Originalni prijedlog direktive o uslugama na unutarnjem tržištu iz siječnja 2004. godine, što ga je sastavio tadašnji povjerenik za unutarnje tržište Nizozemac Fritz Bolkestein, u Europskom je parlamentu u četvrtak temeljito revidiran. Eurozastupnici su izglasali 211 amandmana na originalni prijedlog direktive, čime je poprilično razvodnjen tako da se danas teško može govoriti o "Bolkesteinovoj direktivi".
Još u Rimskom ugovoru iz 1957. godine utemeljitelji današnje Europske unije zacrtali su cilj stvaranja zajedničkog tržišta uklanjanjem prepreka za slobodan protok ljudi, roba, kapitala i usluga. Danas robe i kapital cirkuliraju nesmetano, a u Schengenskoj zoni to vrijedi i za osobe.
Jedino se kod usluga nije odmaklo daleko. Tvrtke koje pružaju usluge žale se na protekcionističke mjere, koje čine svaku prekograničnu djelatnost skupom, a time i neisplativom.
Stoga je Prodijeva Komisija potkraj svoga mandata izišla s radikalnim prijedlogom liberalizacije usluga radi uklanjanja međusobnih barijera. Bolkensteinov prijedlog je bio sveobuhvatan, samo su neke djelatnosti od općeg interesa, koje pripadaju državi, izuzete iz direktive poput školstva.
Najsporniji dio Bolkesteinove direktive bilo je načelo zemlje podrijetla, prema kojem tvrtka koja pruža usluge u nekoj drugoj zemlji nije dužna poštovati standarde (u pogledu plaća, zaštite na radu, materijala koje koriste) te zemlje, nego zemlje u kojoj je registrirana.
Time bi u uslužnom sektoru zavladala oštra konkurencija, pri čemu sudionici tržišne utakmice ne bi bili u istom položaju. Stoga je taj prijedlog naišao na žestoke kritike među "starim" članicama EU-a, koje su isticale da bi pružitelji usluga iz novih članica "pomeli" domaću konkurenciju zbog nižih cijena i troškova rada, a istodobno bi i snizili kvalitetu usluga.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik