Prema visini primanja hrvatski umirovljenici s prosječnom mirovinom od 250 eura dvostruko su siromašniji od slovenskih (500 eura mjesečno) i više nego dvostruko bogatiji od bosanskohercegovačkih umirovljenika (112 eura).
Kad se usporede s umirovljenicima u Srbiji, koji u prosjeku primaju 160 eura mjesečno, hrvatski umirovljenici također dobro stoje.
Međutim, niti jedna od ovih usporedbi ne može poništiti poraznu činjenicu da su umirovljenici u zemljama bivše Jugoslavije socijalno najugroženija kategorija stanovništva.
Ako izuzmemo Sloveniju, jedinu članicu Europske unije od zemalja s područja bivše Jugoslavije, presjek umirovljeničkog standarda u zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije zapravo je presjek bijede i "nategnutog preživljavanja".
Primanja koja su viša od utvrđene granice siromaštva u Srbiji ima tek svaki deseti umirovljenik, ispod granice gladi živi njih 35%, ispod granice siromaštva 55% od ukupnog broja (1,2 milijuna) srpskih umirovljenika.
U Hrvatskoj je stanje tek za nijansu bolje: 60% umirovljenika ima mirovinu samo malo višu od službene granice siromaštva, koja je utvrđena na oko 1.800 kuna.
Zanimljivo je pritom da hrvatske i srpske umirovljenike muče gotovo identični problemi: neprestan pad vrijednosti prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću, povrat umirovljeničkog duga te neprestana borba za što povoljniji model usklađivanja mirovina.
(A.T.)
Izvor:
Novi list