Više od 50.000 zaposlenika u Hrvatskoj dnevno izostaje s posla zbog bolovanja i porodiljnog dopusta, a prosječno trajanje izostanka s posla na teret poslodavca bilo je 10 dana po zaposleniku.
To su posljednji obrađeni podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz kojih proizlazi da je stopa bolovanja u nas još na visokih 3,72%, a procjenjuje se da hrvatsko gospodarstvo u jednoj godini na bolovanja posredno gubi čak 1,5 milijarde kuna.
Iako službenih podataka o tome u nas nema, dobar dio dana bolovanja otpada na tegobe vezane uz rad, čemu u prilog idu i svjetske statistike.
Naime, u godini 2005. od ukupno 2,8 milijardi radno aktivnih u svijetu njih 270 milijuna pretrpjelo je ozljedu na radu, a kod njih 160 milijuna dijagnosticirana je bolest vezana uz rad.
Od bolesti vezanih uz rad, dakle, godišnje obole 64 osobe na svakih tisuću zaposlenih, međutim procjenjuje se da godišnje od izravnih posljedica bolesti čak 800.000 ljudi umre, ne uključujući one koji stradaju od ozljeda.
Poboljšanjem uvjeta koji vladaju u radnim sredinama može se znatno utjecati na zdravlje zaposlenika, ali i na promjenu životnih navika.
Prema Zakonu o zaštiti na radu, naime, poslodavac je odgovoran za sigurnost i zdravlje na radnome mjestu, odnosno njegov je zadatak osigurati radno mjesto bez štetnosti za zdravlje radnika.
Procjenjuje se da godišnje oko 25% populacije u svijetu oboli od neke bolesti koštano-zglobnog sustava. I u Hrvatskoj te su bolesti učestalije profesionalne bolesti, a najčešće od njih su sindrom bolnih leđa, te sindrom bolnog vrata.
Među bolestima pogoršanim na radu prevladavaju degenerativne bolesti perifernih zglobova - artroze, odnosno degenerativne bolesti kralješnice - spondiloze i diskartroze koje su normalna posljedice trošenja i degeneracije zglobne hrskavice, ali na težinu kliničke slike bolesti ili njezino pogoršanje nepovoljno utječu fizička opterećenja te rad u nepovoljnom i prisilnom položaju tijela.
Bolesti dišnog sustava su druge po učestalosti među bolestima vezanih uz rad i drugi najčešći uzrok bolovanja. Među njima su kronični bronhitis, emfizem, kronična opstruktivna plućna bolest te astma.
Istraživanja su pokazala da osobe koje redovito vježbaju obolijevaju rjeđe, a studije pokazuju da se broj dana bolovanja smanjuje dvostruko u osoba koje lagano pješače 30-45 min, pet dana tjedno.
Pomaže i ako 3-5 minuta svakodnevno podignete noge uza zid. Ovakvi položaji omogućavaju odmor oteklim i umornim stopalima i potiču cirkulaciju.
Problemi s očima pogodit će gotovo polovicu osoba koje dnevno više od 4 sata bulje u ekran. Bulje stoga što se pri gledanju u monitor smanjuje broj treptaja, sluznica se suši i povećana je mogućnost infekcija.
Temperatura iznad 24 stupnja i vlažnost veća od 70% izazvat će probleme s očima, posebno suzenje i pečenje.
Kako prilagoditi ured
(A.T.)
Poslovni dnevnik