Udio nezaposlenih žena u strukturi registrirane nezaposlenosti kontinuirano se povećava, a u travnju ove godine dostigao je rekordnu razinu od 61,2% što je povećanje od 7,7% u odnosu na 2001. godinu.
Krajem travnja prošle godine udio još nije bio prešao 60% i iznosio je 59,8% u ukupnoj nezaposlenosti. Naspram žena, u travnju ove godine nezaposlenih je muškaraca bilo svega 38,8 posto. To je posebno znakovito jer je prvi put u posljednjih deset godina stopa nezaposlenosti pala na najnižu razinu.
Iako HZZ provodi mjere za sufinanciranje dugotrajno nezaposlenih osoba te ženskih osoba iznad 45 godina, te su se mjere pokazale nedovoljno atraktivnima za poslodavce koji, čini se, radije zapošljavaju muškarce nego žene.
Mlađe žene, prema racionalnoj poslodavačkoj logici, nisu zanimljiva radna snaga jer bi, kako kaže Bojana Genov iz Ženske mreže, mogle zatrudnjeti, a starije pak same po sebi nisu atraktivne.
Genov tvrdi da je načelno za ravnopravnost spolova kada je u pitanju radni vijek žena i muškaraca, a koji je nedavno izjednačio i Ustavni sud, ali dodaje da je to nemoguće sve dok se žene diskriminira.
U HUP-u također priznaju kako poticaji za zapošljavanje nisu stimulativni, atraktivni, ni jednostavni za korištenje zbog čega velik broj malih i srednjih poduzetnika odustaje od zapošljavanja potencijalnih radnika sa zavoda za zapošljavanje.
Direktor HUP-a Đuro Popijač ne davno je upozorio da bi poslodavac koji planira koristiti poticaje "treba ispuniti niz preduvjeta i ispuniti milijun obrazaca, što ga poprilično obeshrabruje. Iako je ideja odlična, poticaji još nisu zaživjeli u praksi".
On je također napomenuo kako bi bilo mnogo efikasnije da država zapošljavanje potiče konkretnim potezima, primjerice oslobađanjem poslodavca od poreza ili doprinosa.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
