U posljednjih devet godina zaduženost hrvatskih građana prema bankama povećana je za čak 635 posto
Prosječna kamata za stambene kredite porasla je s prosječnih 5,12 posto krajem 2007. na 6,5 posto u srpnju, što za građane koji su na taj način riješili stambeno pitanje znači veći udar na kućni proračun i od viših cijena hrane i od skupljih režija.
Kamate su rasle i na gotovinske i druge kredite, pa je prosječno kreditno zaduženje četveročlane hrvatske obitelji, prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, krajem svibnja iznosilo 94.734 kune, što je 320 kuna više u odnosu na kraj ožujka ove godine.
Porast kreditnog zaduženja
"Porast kreditnog zaduženja građana uglavnom je posljedica uzimanja novih kredita, ali je nedvojbeni i utjecaj rasta kamatnih stopa. Ako pogledamo strukturu kredita izdanih građanima, vidi se porast gotovinskih kredita i zaduženja po karticama, gdje su kamate veće", upozorava ekonomski savjetnik NHS-a Goran Bakula.
Računicom za stambeni kredit od 100.000 eura koji je u otplati 20 godina s promjenjivom kamatom dolazi se do podatka da je mjesečna rata zbog rasta kamate s 5,5 posto na 6,5 posto, povećana na 55 eura.
Ukupna zaduženost građana u bankama primaknula se početkom lipnja brojci 119 milijardi kuna, nakon što su samo između ožujka i svibnja građani uzeli milijardu i 650 milijuna novih kredita.
Između ožujka 1999. i travnja ove godine zaduženost građana povećala se za čak 635 posto. (A.T.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija