Ako ekonomska stabilnost regije bude ugrožena, svi će trpjeti posljedice
Thomas Mirow, predsjednik Europske banke za restrukturiranje i razvoj (EBRD), uputio je pismo vladama, dioničarima te institucijama u kojem ih upozorava da Zapadna Europa mora podržati Istok radi vlastite dobrobiti.
"Sve zemlje, osobito one u Europi, imale su koristi od snažnoga ekonomskog rasta u srednjoj i istočnoj Europi. Ako ekonomska stabilnost regije budu ugrožena, svi će trpjeti posljedice", istaknuo je Mirow.
Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada mnoge zemlje istočne Europe pokušavaju spriječiti kolaps vlastitih valuta ili umanjiti problem nestašice kapitala. Mađarska je prošlog tjedna dobila hitan zajam Europske centralne banke od pet milijardi eura, dok je Ukrajini priskočio MMF s zajmom od 14 milijardi dolara. Zahtjev za pomoć zatražile su još neke zemlje, uključujući Srbiju i Tursku.
U regionalnim analizama pojedini ekonomisti iznose razmišljanja da bi pomoć MMF-a, uz Srbiju, mogla ustrebati i Hrvatska jer je riječ o zemljama koje su jako ovisne o stranom kapitalu.
Za većinu ekonomista
pomoć nepotrebna
"Povlačenje novca MMF-a bilo bi vrlo korisno jer će možda i oni (Hrvatska) imati određene korekcije valute", kazao je Tim Ash iz Royal Bank of Scotland. Da hrvatski osnovni ekonomski pokazatelji upućuju na probleme, napomenuo je i Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose.
Međutim, za većinu domaćih ekonomista čini se suvišnim Hrvatsku uopće spominjati u kontekstu traženja financijske pomoći. "U ovom trenutku Hrvatska ne treba pomoć MMF-a zbog vrlo visokih deviznih rezervi Hrvatske narodne banke", ističe Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
"Iako Hrvatska ima visoki deficit platne bilance, za čije je financiranje potreban veliki priljev stranog kapitala, on je ipak mnogo manji nego u zemljama koje se spominju kao vrlo osjetljive na širenje krize. Iznosi oko 10 posto BDP-a i gotovo je dvostruko manji nego, primjerice, u Srbiji", dodao je Šaravanja.
EK: Hrvatska pogođena krizom
Međutim, prema izvješćima Europske komisije i Hrvatska je blago pogođena krizom. Rastući deficit platne bilance i inozemna zaduženost zahtijevaju znatne priljeve kapitala, a problemi za hrvatsko gospodarstvo mogli bi nastati ako dođe do prekida protoka kapitala.
U komisijinu priopćenju navodi se kako je u drugom ovogodišnjem tromjesečju realan rast BDP-a usporio je na 3,4 posto dok je u istom razdoblju prošle godine rast iznosio 6,6 posto, a glavni pokretač rasta je domaća potražnja. (D.P)
Izvor:
Jutarnji.hr
