Sindikati će inzistirati da im se dodatno pojasni je li takva mjera baš nužna i čime Vlada kani natjerati poslodavce da i oni podnesu svoj dio tereta
Sindikati neće baš lako prihvatiti Vladin prijedlog o zamrzavanju plaća već će na idućem sastanku zatražiti dodatne pregovore i pojašnjenja, te čvrsta jamstva da se mjere štednje neće prelomiti samo preko radničkih leđa.
Prijedlog premijera Ive Sanadera da se zbog nadolazeće krize sve plaće u državi zamrznu na godinu dana nije naišao na oduševljenje među sindikatima, posebice među onima kojima kolektivni ugovori jamče rast plaća u idućoj godini.
Odustajanje od već utvrđenih prava?
Stoga će na novom sastanku sa Sanaderom, koji bi se trebao održati u ponedjeljak, inzistirati da im se dodatno pojasni je li takva mjera baš nužna i čime Vlada kani natjerati poslodavce da i oni podnesu svoj dio tereta.
Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata javnih i državnih službi najavljuje kako će u ponedjeljak tražiti da ih Vlada i ozbiljni ekonomisti uvjere da iz krize nema nikakva drugog izlaza doli zamrzavanja plaća.
Osim toga, Vlada treba odgovoriti što je spremna ponuditi kao kompenzaciju za pristanak sindikata na takvu nepopularnu mjeru. Sindikati javnih i državnih službi potpisali su 2006. sporazum s Vladom koji im jamči trogodišnji rast plaća za po šest posto, a zaposlenima u prosvjeti i znanosti još dodatnih dva posto godišnje.
S obzirom da bi pristanak na Sanaderov prijedlog značio odustajanje od već utvrđenih prava, sindikati javnih i državnih službi prije toga će provesti referendum među članstvom, rekao je Ribić.
Zamrznuti iznadprosječne plaće
I sindikati nekih velikih tvrtki u pretežnom državnom vlasništvu, poput Hrvatskih željeznica (HŽ), HEP-a ili Ine, imaju kolektivne ugovore koji im osiguravaju rast plaća u idućoj godini.
Tako bi u HŽ-u plaće trebale rasti šest posto, a u HEP-u i Ini u prvih šest mjeseci za stopu rasta BDP-a u 2008. godini, dok bi se za idućih šest mjeseci ponovno pregovaralo.
Većinu sindikalaca ipak najviše muči kako vlast misli pravedno raspodijeliti teret krize, jer zaposleni koji primaju ispodprosječne plaće, a to je većina, ne bi smjeli osjetiti posljedice zaleđivanja plaća.
"Vlada i poslodavci moraju djelovati na smanjenje cijena hrane, kako bi udio prehrane u osnovnim životnim troškovima sa sadašnjih 40 posto pao na bar 30 posto", ističe predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević.
Zamrznuti bi se smjele samo iznadprosječne plaće, a najveći obol trebaju dati državni dužnosnici i menadžeri čije bi plaće i beneficije trebalo čak smanjiti, smatra Matijašević.
Čelnik HUS-a također traži ubrzano donošenje Osobnog identifikacijskog broja kako bi se lakše moglo prepoznati siromašne kojima treba pomagati društvenom solidarnošću. (Hina)
