Na štednju se za sada odlučuju samo oni najsiromašniji, dok će ostali posljedice prekomjerne potrošnje osjetiti već početkom slijedeće godine
Dramatične vijesti o financijskoj krizi i općoj štednji za sada izgleda ne utječu na potrošnju hrvatskih građana, koji ove godine između ostalog obaraju sve rekorde u odlascima na skijanje. Najveće turističke agencije već su prodale i do 50 posto više skijaških aranžama, a predbožićni shopping u New Yorku za više od 8.000 kuna već je rasprodan, jednako kao i novogodišnji aranžmani na Kubi, u Jordanu i Meksiku, pišu Gordana Galović i Lana Mindoljević u Jutarnjem listu.
Istovremeno, prodaja novih automobila raste iz mjeseca u mjesec, a veliki trgovački centri bilježe rekordnu posjećenost.
Ne utječe direktno na njih
Što financijska kriza uopće znači građanima? Sve dok najave o manjem proračunskom deficitu, sporijem gospodarskom rastu i općoj štednji ne počnu konkretno utjecati na kućne budžete, samo rijetki su, čini se, spremni odustati od svojih potrošačkih navika i standarda. Ponašanju "dokle ide, ide" mogao bi doći kraj već početkom iduće godine.
Zamrzavanje plaća, potrošena ušteđevina i sve manje šanse za dobivanje kredita iduće bi godine mogle znatno promijeniti potrošačke navike.
Potrošnja koja je krajem godine dodatno potaknuta blagdanskim raspoloženjem neizbježno dolazi na naplatu. Naime, uz rast prodaje aranžmana u turističkim agencijama priznaju i da sve više ljudi putuje "na rate" koje će vrlo brzo doći na naplatu.
Navike se teško mijenjaju
"Kada se naviknete na određeni standard, vrlo je teško spustiti se na nižu razinu i stegnuti remen. Građani žive od danas do sutra i svi se nekako nadaju da ih financijska kriza neće znatno pogoditi. Ako se iduće godine zamrznu plaće i dođe do otpuštanja radnika, uz pooštrene uvjete kreditiranja, i građani će to osjetiti na svojoj koži i sigurno će se morati prilagoditi", kaže dr. sc. Ivan Damir Anić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
U proteklom razdoblju zabilježen je veliki rast bankarskih kredita stanovništvu, dodaje Anić, i to je u snažnoj vezi s maloprodajnim prometom jer se pokazalo da građani velik dio svoje potrošnje financiraju kreditima.
"Kada dođe do krize, naravno da će biti puno oprezniji s potrošnjom", zaključuje Anić.
Pad BDP-a
On također procjenjuje da će se iduće godine, kao posljedica krize, smanjiti promet u maloprodaji koji je usko vezan uz rast BDP-a. U konačnici bilo kakvo drastično smanjenje osobne potrošnje odrazit će se i na sam BDP, u kojem osobna potrošnja sudjeluje s čak 60 posto.
Stručnjaci pritom ističu da potrošači odluke o kupnji ne donose slijedeći ekonomska predviđanja, čak i kada je riječ o dramatičnim najavama o financijskoj krizi, nego prema konkretnom vlastitom standardu i primanjima.
Štede samo najsiromašniji
"Građani se u odlukama o potrošnji vode s dva glavna kriterija. Jedan je njihova ukupna trenutna imovina, dakle primanja u kućanstvu, stan i auto. Što je ta imovina veća, i njihova sklonost kupnje i ulaganja u neku veću investiciju, kao što su novi stan ili auto, je veća. Drugi kriterij je vlastita procjena o tome što će se u budućnosti događati. U tom segmentu su im važna očekivanja oko njihovih osobnih primanja i kakve će u budućnosti biti cijene onog što kupuju", ističe ekonomski savjetnik u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.
Švigir dodaje da se pad potrošnje, koji se posljednjih mjeseci dogodio u segmentu robe široke potrošnje, odnosi na građane koji su i do sada teško živjeli i koji već štede zbog rasta cijena, visokih stopa inflacije i najava o krizi. Riječ je prije svega o 60 posto radnika koji primaju prosječnu plaću ili manje od prosječnih 5.200 kuna te velik dio umirovljenika.
"Potrošnja ne pokazuje rastrošnost društva. Svaka najava restrikcije psihološki utječe na ljude i njihovu potrošnju, no život ne može stati sve dok građani ne osjete direktan udar na svoj standard", zaključuje Švigir. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list