Usvojen je "Pakt za useljavanje i azil" koji definira plavu kartu kao useljenički dokument koji bi u EU trebao privući mlade, visokokvalificirane kadrove kojih će u idućih dvadeset godina nedostajati čak 20 milijuna
Države članice Europske unije nedavno su postigle okvirni dogovor o useljeničkoj politici. U Bruxellesu je usvojen "Pakt za useljavanje i azil", unutar kojeg je okvirno definirana i takozvana plava karta, useljenički dokument koji bi u EU trebao privući mlade, visokokvalificirane kadrove, pišu Gabrijela Galić i Hrvoje Krešić u Novom listu.
Prema statistici iz 2007. godine, oko 4 posto stanovništva EU, točnije 18,5 milijuna ljudi, čine građani koji nisu iz zemalja Europske unije.
Bez mogućnosti neograničenog boravka
Prema istim podacima, u Uniju svake godine legalno doseli oko 1,5 milijuna ljudi. Tom broju treba dodati i otprilike 350.000 do 500.000 ilegalnih doseljenika, koji u zemlje Unije uđu bez vize i važećih papira.
Ministri vanjskih poslova Europske unije sve više ističu potrebu da ograniče ilegalnu emigraciju, a da legalnu pojačaju. Poželjni su prije svega doseljenici koji se mogu prilagoditi europskom tržištu rada. Prema sadašnjim procjenama, u idućih se dvadeset godina u Uniji, zbog nepovoljnog demografskog razvoja, nedostajati čak 20 milijuna visokoobrazovanih stručnjaka.
Unija je stoga prisiljena na brzu reakciju, pa bi usvojena odredba o plavoj karti na snagu trebala stupiti najkasnije za dvije godine. Plava karta bi u praksi za strance trebala biti kombinacija sadašnje dozvole boravka i rada. Kad ju se jednom izda, ona će vrijediti tri godine, a moći će se produžiti za još dvije godine.
Za razliku od američke Green Card, europska verzija ne pruža mogućnost neograničenog boravka u Uniji. Postoje i druga ograničenja: informatički stručnjaci iz Hrvatske, Indije ili neke druge zemlje morat će ubuduće u zemlji u koju se dosele zarađivati iznadprosječno ukoliko žele dobiti plavu kartu.
Prednost domaćih zaposlenika
Koliko će ta granica iznositi u zemljama članicama Unije, za sada nije poznato. Još uvijek, doduše, nije poznato tko će izdavati plavu kartu: uredi za strance ili zavodi za zapošljavanje. O tome će još morati odlučiti svaka zemlja za sebe.
U natjecanju oko najkvalitetnijih kadrova 27 članica Unije će voditi računa i o zaštiti europskih interesa: u slučaju da postoji dvoje ili više kandidata za neko radno mjesto, prednost će i ubuduće imati "domaći" stručnjaci.
Ono što se zna je da će kao visokokvalificirana radna snaga biti označeni samo oni radnici čija je plaća jedan i pol puta veća od prosječne plaće u pojedinoj zemlji EU. U Njemačkoj bi to značilo 42.000 eura godišnje.
Osim toga, Njemačka može sama odreiti najveći iznos primanja i donijeti odluku da najmanja godišnja primanja budu 63.000 eura, što bi od iduće godine važilo i za stručnu radnu snagu iz inozemstva. (A.T.)
Izvor:
Novi list