Kućanstva s već uhodanom planskom potrošnjom rjeđe moraju dodatno smanjivati svoje troškove
Zbog gubitka, ali i sve veće nesigurnosti radnog mjesta te općenitog pada kupovne moći, znatan dio hrvatskih kućanstava odlučuje se na štednju.
Anketa koju je među 596 ispitanika proveo MojPosao pokazuje da većina obitelji ponajviše štedi na kupovini odjeće i obuće te prehrani.
Čak 47 posto ispitanika ističe da im štednja na odjevnim predmetima najmanje utječe na kvalitetu života, budući da nije riječ o primarnoj potrebi, poput prehrane ili obrazovanja. Obitelji s malom djecom ističu da, što se dječje odjeće tiče, koriste onu koju su starija djeca prerasla, a nekolicina obitelji odlučila je uštedjeti kupovanjem nebrendirane odjeće i obuće.
Manje novca za dodatno obrazovanje
Istovremeno, 12 posto sudionika ističe da smanjuju obiteljske izdatke za prehranu, a većina ih naglašava da su se na taj potez odlučili jer su već srezali sve ostale troškove. Budući da prehrana čini gotovo 40 posto kućanskih troškova, posve je jasno zašto su se neke obitelji, posebice one brojnije, odlučile štedjeti upravo na tome.
Samo je pet posto sudionika istaknulo da je njihovo kućanstvo odlučilo značajnije smanjiti troškove za obrazovanje. Naravno, u većini slučajeva misle na dodatno obrazovanje, poput učenja stranih jezika ili pohađanja programa za stručno usavršavanje.
Odgovorno ponašanje
Za razliku od njih, 14 posto kućanstava odlučilo je smanjiti troškove na ostalim stavkama, pa tako značajnije štede na izlascima i zabavi, prijevozu, higijeni, duhanskim proizvodima, režijama, kulturi, kozmetici, rekreaciji te godišnjem odmoru.
Manje od četvrtine kućanstava (22 posto) je naglasilo da se zbog ekonomskih okolnosti nisu odlučili na dodatne uštede u obiteljskom budžetu. Većina njih ističe da su štedjeli i ranije, a nekolicina ih je naglasila da zbog uhodane racionalne i planske potrošnje danas ne osjećaju posljedice recesije u tolikoj mjeri da bi morali i dodatno štedjeti. (V. K.)
