Predsjednica SSSH Ana Knežević napominje da ne treba dizati prašinu oko nekoliko stotina kuna razlike, već treba što brže ići u izmjene zakona
Budući da se iznos minimalne plaće za iduće razdoblje (od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010.), može izračunati na čak četiri načina, razumljivo je zbog čega su moguća velika odstupanja u konačnom iznosu na kojeg radnici imaju pravo.
Tako se prema izračunu Državnog zavoda za statistiku (DZS) dosadašnji minimalac od 2.747 kuna bruto, koji je vrijedio od 1. srpnja prošle, do 31. svibnja ove godine, treba povećati na svega 2.814 kuna. S druge pak strane, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata, Goran Bakula, ističe kako bi minimalna plaća trebala porasti za 376,22 kune, na 3.123,22 kune bruto, piše Bojana Mrvoš Pavić u Novom listu.
Poslodavci isplaćuju ono što izračuna država
Međutim, poslodavci su radnicima dužni isplaćivati minimalac koji im izračuna država, u ovom slučaju Državni zavod za statistiku, koji se, kako sami kažu u Zavodu, savjetovao s Ministarstvom gospodarstva.
No, Bakula tvrdi da u Zakonu o minimalnoj plaći, po čijem se u izračunu vodi DZS, uopće nije jasno definirana formula izračuna minimalca, a s njim se slaže i predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Knežević.
Oni napominju kako je Zakon preopćenit, budući da u njemu nije pravilno definirana formulacija po kojoj se izračunava minimalac. No, formula je vrlo jasna i precizna, u PEP-u, Vladinom Predpristupnom ekonomskom programu, koji je usvojen u sporazumu sa socijalnim partnerima, dakle i sindikatima.
Umjesto 41, samo 37 posto plaće
Prema toj, daleko preciznijoj formulaciji, kaže Bakula, uz dosadašnji minimalac od 2.747 kuna, realni BDP koji je lani rastao 2,4 posto, i lanjsku prosječnu bruto plaću od 7.544 kune, minimalna plaća bi od lipnja trebala iznositi 3.123,22 kune bruto, čime bi udio minimalne plaće u prosječnoj plaći porastao s 39 na 41,4 posto. Prema izračunu DZS-a, novi minimalac čini 37 posto prosječne plaće.
U tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji, gdje je Zakonom o minimalnoj plaći određeno četverogodišnje prijelazno razdoblje, u kojem trebaju postupno primjenjivati svotu minimalca, minimalna će plaća biti još tri godine manja nego u ostalim djelatnostima.
PEP nema zakonsku snagu
Minimalac u tri navedene djelatnosti iznosi 2.582 kune bruto, što je 94 posto od jedinstveno utvrđenog minimalca, a u idućih će godinu dana minimalac u tim djelatnostima činiti 96 posto državnog minimalca. Bude li vrijedila računica Državnog zavoda za statistiku, to znači da će minimalna plaća tekstilnih, drvnih i kožarskih radnika iznositi 2.701 kunu bruto, dok bi po računici sindikalista ona trebala iznositi 2.998 kuna bruto, ako se, prema PEP-u, minimalac računa u iznosu od 3.123 kune.
Iz Državnog zavoda za statistiku poručuju da su oni, kako bi otklonili bilo kakve dvojbe oko tumačenja izračuna iznosa minimalne plaće, zatražili mišljenje resornog Ministarstva gospodarstva, te je na temelju dobivenog mišljenja i Zakona o minimalnoj plaći, izračunata visina minimalne plaće od 2.814 kuna.
Problem sindikata je, međutim, u tome što PEP, iako potpuno jasan i k tome još Vladin dokument, nema zakonsku snagu. Ana Knežević dodaje da ne treba dizati prašinu oko nekoliko stotina kuna razlike, već treba što brže ići u izmjene zakona, i formirati jamstveni fond iz kojeg će se radnicima isplaćivati razlika. (V. K.)
Izvor:
Novi list