Zaposlenici iz 35 postotnog platnog razreda mogu se preusmjeriti na nižu ili pak na višu stopu
Viša stopa kriznog poreza od 4 posto, na plaće veće od 6000 kuna, ukida se 1. studenoga, ali istovremeno se ukidaju i sve porezne olakšice, dok se dosadašnje četiri stope poreza na dohodak, zamjenjuju sa tri. Najvažnije su to stavke Programa za gospodarski oporavak, koji je predstavila premijerka Jadranka Kosor, a koji su prihvatili i partneri.
Rezat će se povlaštene mirovine, a neke od kategorija Vlada planira i ukinuti. U javnoj upravi i javnim poduzećima smanjit će se broj zaposlenih za 5 posto, a smanjivat će se i broj nenastavnog osoblja u školama. Nakon toga vrijedit će pravilo da se na dva radna mjesta koja ostanu slobodna može zaposliti jedna osoba. Osim toga, u javnim će se poduzećima izdvojiti pomoćne djelatnosti kao što su ugostiteljstvo i čišćenje, pišu Ljubica Gatarić i Nikola Sever Šeni u Večernjem listu.
60 posto dužnika bez ijednog zaposlenog
Kada je riječ o nelikvidnosti, Vlada ima namjeru platiti sva potraživanja do 1. lipnja, iako se premijerka ogradila kako to u cijelosti do planiranog roka neće biti moguće. Također, s prvim danom 2011. rok za plaćanje skraćuje se na 45 dana.
Država će prodati sve vlasničke udjele do 25 posto, a u državnom će vlasništvu ostati samo tvrtke poput HEP-a. Osim toga, ispunit će i traženje HUP-a te ukinuti, odnosno smanjiti neporezna davanja za oko 25 posto, a zauzvrat, od HUP-a traže objavljivanje popisa tvrtki s najvećim dugovima. Naime, Kosor je istaknula da su čak 60 posto dužnika tvrtke bez ijednog zaposlenog.
Istovremeno, planira se uvođenje javnog ovršitelja, a u pripremi je i Zakon o osobnom bankrotu. Novac od ovogodišnjih božićnica, regresa i darova za djecu, iskoristit će se za povećanje socijalnih naknada te za otvaranje radnih mjesta.
Čeka se raspon poreznih razreda
Premijerkin program najopsežniji je i najradikalniji dokument koji je donesen u posljednjih 10 godina. Ukidanjem poreznih olakšica gube svi, a tko će plaćati još više poreza na dohodak, znat će se tek kada Vlada objavi raspon poreznih razreda. Kako se spušta donja stopa poreza sa 15 na 12 posto, pretpostaviti je da će promjena ići na ruku zaposlenima s nižim dohocima.
Isto tako, manje će poreze platiti i menadžeri (oni koji zarađuju više od 25.000 neto) jer će se njima najveća stopa smanjiti sa 45 na 40 posto, a koja će se primanja naći u platnom razredu od 25 posto velika je nepoznanica. Budući da se sada 35 posto poreza plaća na dohodak od 9.000 do 25.200 kuna bruto, ključna je dilema hoće li se zaposlenici iz tog platnog razreda preusmjeriti na nižu stopu od 25 posto ili pak na višu od 40 posto?
Odgovor na to pitanje pokazat će hoće li novi porezni ustroj dokrajčiti srednji sloj u državi, kojima bi moglo prisjesti što će Vlada ukinuti krizni porez od 4 posto, dva mjeseca ranije nego što je planirala. Naime, može im se dogoditi da ne plaćaju krizni porez, ali će na njihove plaće država udariti 40, umjesto sadašnjih 35 posto poreza.
Nakon poticanja, ukidaju se olakšice
Ukidanje poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak velik je udar na srednji sloj i zaposlene koji su ulagali u treći mirovinski stup, plaćali životno osiguranje, kupili stan na kredit ili pak uplatili policu zdravstvenog osiguranja.
Država je, na primjer, lani prisilila građane da plaćaju dodatno zdravstveno osiguranje 70 ili 130 kuna mjesečno, a sad im se ta uplata ne bi priznala kao olakšica. Slično je i s kamatama za kupnju stana, ulaganjem u štedionice, pa je opet pitanje zašto Vlada stimulira prodaju stanova sa 200 eura pozajmice po kvadratu, a ukida druge olakšice.
Godišnje se od poreza na dohodak i prireza prikupi oko 14 mlrd. kuna, a ove se godine trebalo naplatiti i 2,2 mlrd. kuna kriznog poreza. Zaposleni na područjima od posebne skrbi uglavnom su bili oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i, ako ostanu bez olakšice, bitno će im pasti standard.
Porezni stručnjak Božidar Jelčić očekivao je, kaže, ozbiljniji porezni zahvat, prije svega oporezivanje bogataške imovine, vila na koje vlasnici ne plaćaju poreze. Proizlazi, kaže Jelčić, da država pojačava pritisak prema građanima nižih platežnih skupina koji plaćaju 23 posto PDV-a, a vjerojatno će se ukinuti i nulta stopa PDV-a, o čemu nije bilo riječi. (V. K.)
Izvor: Večernji list