Vladina najava da će revidirati sustav povlaštenih mirovina i pripremiti postupno ukidanje pojedinih kategorija otvorila je prostor za nagađanje koje bi to skupine umirovljenika mogle ostati bez posebnog statusa.
Iako o tome nitko otvoreno ne želi govoriti, sadašnja razmišljanja u Vladinim krugovima upućuju na to da su od 13 povlaštenih kategorija posebno sporne političke i akademske mirovine. Kada je riječ o braniteljskim mirovinama, u njihovu slučaju, čini se, nije problem povlašteni status nego visina primanja.
S razmišljanjima u Vladinim krugovima ovaj put slažu se i stručnjaci. Marijana Bađun, ekonomistica s Instituta za javne financije koja se već dulje vrijeme bavi upravo povlaštenim mirovinama, kaže da ne vidi razloga zašto bi saborski zastupnici, državni dužnosnici i članovi HAZU koji uživaju najviše mirovine imali povlašteni status kakav danas uživaju, pišu Suzana Barilar i Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Promicanje principa pravednosti
"Ključno je kontrolirati kategorije s velikim porastom broja novih korisnika, kao što su branitelji HVO, zastupnici u Saboru i članovi HAZU-a", objašnjava Bađun ističući da ne vidi razloga zašto bi akademici i saborski zastupnici biti u povlaštenoj skupini. Na ukidanju tih dviju kategorija proračun ne bi mnogo uštedio jer je riječ o malom broju korisnika. Dužnosničkih mirovina malo je manje od 500, a umirovljenih članova HAZU je 162. Međutim, ukidanje njihova povlaštenog statusa imalo bi iznimno velik značaj za promicanje principa pravednosti u stjecanju mirovine.
Kada je riječ o uštedama, posve je jasno da jedino rezanje braniteljskih mirovina može imati veći utjecaj na proračun jer one čine više od 70 posto ukupnih izdataka za povlaštene mirovine. Bađun se također slaže da nema nikakvog razloga da braniteljske mirovine budu tri puta više od prosječnih.
Većina ostalih kategorija po primanjima ne odstupa značajnije od redovnih umirovljenika. Jedino članovi NOB-a, primjerice, imaju mirovinu oko 2600 kuna, što je od 300 do 400 kuna više od prosjeka. Neznatno više imaju i članovi domobranske vojske, 40-ak kuna, dok većina ostalih skupina ima čak mirovinu ispod prosjeka.
Zahvaćene sve sporne točke
Vladin prijedlog promjene mirovinskog sustava Marijana Bađun ocjenjuje dosta dobrim jer je zahvatio sve sporne točke, od pooštravanja uvjeta za odlazak u mirovinu, poticanja dobrovoljne mirovinske štednje, do smanjenja naknada za drugi mirovinski stup. Jedino što je ostalo netaknuto jesu invalidske mirovine koje čine oko 15 posto ukupnih izdataka za mirovine. Kriterije za dobivanje invalidske mirovine, smatra, treba također revidirati.
Među 181.224 ljudi koji primaju povlaštenu mirovinu najviše je hrvatskih branitelja. Prema podacima HZMO-a za veljaču, 67.717 branitelja prima mirovinu ostvarenu prema posebnim, a ne općim mirovinskim propisima i ona prosječno iznosi 5.637 kuna. Među povlaštenim umirovljenicima je 505 bivših članova Vlade i saborskih zastupnika.
Njihova je mirovina najveća od svih povlaštenih i u veljači je prosječno iznosila 9.321 kunu. U posljednjih nekoliko godina bilo je nekoliko inicijativa iz redova oporbe da se taj sustav povlaštenih zastupničkih mirovina drastično promijeni, odnosno da ih se potpuno ukine. Vlada, međutim, jedino pooštrila uvjete za njezino stjecanje, koji će se primjenjivati od idućeg mandata. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list