Više od 230.000 zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama ove bi godine mogli ostati bez božićnica, a prijeti im gubitak i raznih drugih povlastica.
Radna verzija novog Zakona o reprezantativnosti poslodavaca i sindikata, koji je krajem prošlog tjedna stigao na adrese pet sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca, daje naslutiti kako Vlada zaobilaznim putem pokušava derogirati primjenu nekih odredbi Zakona o radu, prenosi Jutarnji list. Posebno se to odnosi na članak 262., koji omogućava produljenu primjenu kolektivnih ugovora i nakon što im je istekao rok primjene. Riječ je o ugovorima koji zaposlenima jamče brojna prava te poreznim obveznicima istovremeno nameću velike obveze.
Neki kolektivni ugovori još su na snazi
Kolektivni ugovor za državne službenike ističe u srpnju, a ugovori u javnim službama godinu dana kasnije. Ukoliko se zakon ne promijeni i jednima i drugima izgledna je produljena primjena, sa svim pravima za radnike i novčanim obvezama za državu koje uz to idu.
U pojedinim je pak javnim poduzećima na snazi produljena primjena isteklih kolektivnih ugovora. Kako prenosi Jutarnji list, ponajprije se radi o HEP-u i Narodnim novinama. Produljena primjena kolektivnih ugovora vrijedi i za komunalna poduzeća (npr. Zagrebački holding).
Logičan izlaz iz te situacije bile bi izmjene Zakona o radu no, kako poručuju iz Banskih dvora, u obzir bi mogle doći samo izmjene koje se odnose na produljenu primjenu kolektivnih ugovora. Velik je i pritisak međunarodnih financijskih krugova te domaćih poslodavaca, koji su Vladi već poručili kako oporavka nema bez konkretnih reformi, uključujući i one na tržištu rada.
Sindikati neće sjediti skrštenih ruku
Novi Zakon o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata trebao bi uvesti red u kolektivno pregovaranje, ali i pokušati unijeti izmjene u pojedinim odredbama ZOR-a. Novim bi se zakonom izvan snage trebali staviti i produljeni kolektivni ugovori i to nakon prijelaznog razdoblja. U Vladi traže da ono bude tri mjeseca, dok sindikati očečuju prijelazno razdoblje od godinu dana.
Sindikati tvrde kako se Zakon o radu ne može mijenjati Zakonom o reprezentativnosti te poručuju da neće sjediti skrštenih ruku. Ipak, uvjereni su da vladajuća koalicija zakon neće uspjeti progurati, a ukoliko se to dogodi, imaju spreman odgovor.
Pritom napominju kako nisu protiv Zakona o reprezentativnosti već protiv rješenja koja on nudi, a znatno odstupaju od Vladinih prijašnjih najava. Sindikati su nezadovoljni i odredbama Zakona prema kojima sindikati moraju imati određeni broj zaposlenih te određenu imovinu, kao i zadiranjem u njihov unutarnji ustroj. Zanimljivo, novim zakonom nisu zadovoljni niti u HUP-u, ali iz drugih razloga. Dok sindikati uopće ne žele izmjene Zakona o radu, poslodavci zagovaraju sveobuhvatne izmjene ZOR-a, koje nadilaze izmjenu produljene primjene kolektivnih ugovora te idu u smjeru fleksibilizacije tržišta rada
Izvor: Jutarnji list, tiskano izdanje
