Prosječna starost doktora znanosti je 41,1 godina, dok je modalna grupa (s najvećom frekvencijom) od 30 do 34 godine. Žene su u prosjeku nešto mlađe (39,7 godina) od muškaraca (40,7 godina).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći je broj doktorskih disertacija iz područja biomedicine i zdravstva (25,0%), društvenih znanosti (22,2%), a slijede područje prirodnih znanosti (18,9%), humanističkih znanosti (13,7%), tehničkih znanosti (10,1%), biotehničkih znanosti (8,6%), interdisciplinarno područje znanosti (1,2%) te umjetničko područje s najmanje (0,3%) doktorskih disertacija.
Udio žena doktora znanosti 56,8%
Prosječna starost doktora znanosti je 41,1 godina, dok je modalna grupa (s najvećom frekvencijom) od 30 do 34 godine. Žene su u prosjeku nešto mlađe (39,7 godina) od muškaraca (40,7 godina).
Akademski stupanj magistra znanosti već je steklo 57,3% doktora znanosti. U 89,1% slučajeva doktorska disertacija iz istoga je znanstvenog područja kao i magistarski rad. Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prethodno stekli akademski stupanj magistra znanosti, 94,5% magistriralo je u Republici Hrvatskoj, a 5,5% izvan nje.
Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u djelatnosti obrazovanja (42,7%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 25,7%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 13,1%, u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja zaposleno ih je 5,2%. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 11,3% doktora znanosti, dok je 2,0% doktora znanosti nezaposleno.
Troškove doktorskog studija i postupka stjecanja doktorata za 41,1% doktora znanosti platio je poslodavac, 36,0% doktora znanosti sami su platili studij, za 20,5% platilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a 2,3% pripada kategoriji ostalo.
Izvor: Profitiraj.hr
