Europljanima prijeti bijeda iz koje se neće izvući do kraja života.
Socijalno stanje u EU je zabrinjavajuće. Nezaposlenost je dosegla razine kakve nisu zabilježene u gotovo dva desetljeća. Prihodi kućanstava padaju, a opasnost od siromaštva i isključenosti iz društva raste.
Europski model socijalne države mora se promijeniti i prilagoditi, inače će ga razoriti dužnička kriza i mjere štednje koje su posljedica krize. Bude li taj model razoren, velik broj ljudi past će ispod linije siromaštva i neki će se čak naći u trajnom siromaštvu iz kojeg će im biti teško izvući se do kraja života.
Taj i slični crni zaključci proizlaze iz opsežnog pregleda zaposlenosti i socijalnog stanja u EU u 2012., koji je objavila Europska komisija.
“Socijalno stanje u EU je zabrinjavajuće. Nezaposlenost je dosegla razine kakve nismo zabilježili u gotovo dva desetljeća. Prihodi kućanstava padaju, a opasnost od siromaštva i isključenosti iz društva neprestano raste”, kaže europski povjerenik Laszlo Andor.
Dokument ne propisuje rješenja pa tako i ne kaže kako prilagoditi europski model socijalne države (autori samo kažu da to treba učiniti “na različite načine u različitim državama”).
“Skupine kojima prijeti trajno siromaštvo mlade su odrasle osobe, neaktivne ili nezaposlene žene, samohrane majke, stariji radno sposobni građani koji su prestali raditi...”, navodi se u analizi.
Ali dok Europljani u nekim zemljama (Bugarska, Grčka, Italija...) padaju ispod granice siromaštva i ne uspijevaju se dovoljno brzo i u dovoljno velikom broju dignuti iznad te granice, u zemljama poput Austrije, Francuske i Velike Britanije ipak se događa drukčiji trend: tamo je 2012. velik broj ljudi pao ispod granice, ali velik broj ljudi se i popeo iznad granice siromaštva.
Na puno raznih mikrotrendova vide se razlike između sjevera i juga Europe, podjela koja je svakim danom sve izraženija u vrijeme dužničke krize i visoke nezaposlenosti. Sve je izraženiji nesklad između zvanja i vještina koje Europljani stječu u obrazovnom sustavu te onih zvanja i vještina koje su potrebne tržištu rada.
U prosjeku, 15% građana EU previše je kvalificirano, a 21% nedovoljno kvalificirano za poslove koji se nude. To znači da je svaki treći Europljanin u neskladu, a nesklad je posebno visok u mediteranskim članicama EU poput Grčke, Španjolske, Portugala, Italije...U tim zemljama mnogi mladi ljudi dolaze na radno mjesto s previše teorijskog znanja ali s premalo vještina. Takva neusklađenost naučenog znanja i vještina sa stvarnim potrebama tržišta rada utječe na gospodarsku konkurentnost, povećava nezaposlenost te stvara značajne gospodarske i socijalne troškove.
Njemački model nije za sve
Ovaj Komisijin dokument izazvao je poprilično zabrinute reakcije, a za neke je on još jedna potvrda da mjere štednje nisu dobre za Europu. Čak i ako analiza pokazuje da njemački model funkcionira, a da neki drugi “južnjački” modeli ne funkcioniraju, treba se zapitati u čiju korist njemački model funkcionira, kaže eurozastupnica i njemačka ljevičarka Gabriele Zimmer.
“Sigurno ne funkcionira u korist najslabije plaćenih radnika čije su plaće nekoliko puta smanjene uime povećanja konkurentnosti, čime je znatno povećana razlika između bogatih i siromašnih. I sigurno ne funkcionira u korist južnih Europljana, koji kupuju relativno jeftine njemačke proizvode i usluge nanoseći štetu svojoj proizvodnji”, kaže Gabriele Zimmer..
Prebacivanje poreza s rada na imovinu nije uvijek dobro
Eurobirokrati inače zagovaraju ideju poreznog rasterećenja rada i prebacivanja poreza na potrošnju ili imovinu, ali u ovoj analizi socijalnog stanja u EU stručnjaci Europske komisije upozoravaju da takve mjere nisu uvijek i svuda učinkovite.
“Kad se porezno rasterećuje rad, prvo što pada na pamet kao područja koja se mogu porezno opteretiti su PDV, razni ekološki porezi i porez na imovinu. No, to može imati neželjene distributivne učinke ako nije pravilno zamišljeno i provedeno”, kaže se u analizi, koja u tom dijelu može poslužiti kao jedan od materijala i za raspravu o tome treba li u Hrvatskoj uvesti porez na imovinu.
“Naša analiza pokazuje da nema optimalnih rješenja za prebacivanje poreznog tereta”, zaključuje se u pregledu zaposlenosti i socijalnog stanja u EU u 2012. godini. Takve mjere, dodaje se, mogu biti najučinkovitije ako ciljaju na najugroženije skupine ljudi na tržištu rada.
Izvor: Jutarnji list