Zahvaljujući smanjenju plaća 37 rektora i prorektora, u državnom proračunu uštedjet će se pet milijuna kuna, koje će biti preusmjerene za angažman najtalentiranijih mladih znanstvenika.
Hrvatska Vlada na današnjoj bi sjednici trebala donijeti Odluku o plaćama rektora i prorektora javnih sveučilišta. Tom odlukom plaće 37 rektora i prorektora na sedam javnih sveučilišta i Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu umanjit će se za 25 do 30 posto, čime će se u državnom proračunu uštedjeti oko pet milijuna kuna godišnje, piše Jutarnji list.
Široj javnosti nije poznato, no rektori naših sveučilišta najbolje su plaćeni javni službenici u Hrvatskoj, a njihove plaće nadamašuju i premijerovu i ministarske.
Tako prof. dr. Gordana Kralik (70), koja je od 1997. godine, dakle četiri mandata, rektorica Sveučilišta u Osijeku, ima bruto plaću od 47.800 kuna. Prof. dr. Aleksa Bjeliš (66), koji obnaša drugi mandat rektora Sveučilišta u Zagrebu, ima plaću 46.500 kuna u bruto iznosu. Prof. dr. Ivan Pavić (62), oko čijeg su se trećeg mandata za rektora Sveučilišta u Splitu 2010. godine lomila koplja pa je u kuloarima prozvan “splitskim Hugom Chavezom”, ima bruto plaću od 45.300 kuna.
Opseg poslova
Prof. dr. Željko Tanjević, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu koje se također financira iz državnog proračuna, može se pohvaliti da mu je plaća poput premijerove. Tanjevićeva bruto plaća iznosi 39.500 kuna, dok je plaća Zorana Milanovića 39.850 kuna (podaci iz 2012. godine, prije smanjenja). Rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Pero Lučin, ima bruto iznos od 36.000 kuna, ali on je 87,5 posto u radnom odnosu kao rektor, a 12,5 posto kao profesor na Medicinskom fakultetu. Među 37 hrvatskih rektora i prorektora najmanje plaće, u iznosu oko 36.000 kuna bruto, imaju izv. prof. Ivan Jurković, prorektor na Sveučilištu u Puli, izv. prof. Gordan Črpić, prorektor na Katoličkom sveučilištu, i izv. prof. Josip Faričić, prorektor na Sveučilištu u Zadru.
Kako je za Jutarnji rekao izvor u Vladi, na osnovi Odluke, koja bi danas trebala biti usvojena, rektorske i prorektorske plaće umanjit će se između 25 i 30 posto. Time će se plaće rektora spustiti na razinu ministarskih, dok će prorektorske biti ekvivalentne onima pomoćnika ministara.
To konkretno znači da će se plaće rektorice Kralik i rektora Bjeliša spustiti na 35.500 kuna bruto, što je otprilike 19.000 kuna neto. Najniža plaća među prorektorima iznosit će oko 25.000 kuna u bruto iznosu, dakle oko 14.000 kuna neto.
Prema riječima ovog sugovornika, plaće rektora i prorektora utvrđivat će se, ovisno o broju zaposlenika na sveučilištu, množenjem osnovice za obračun plaće javnih službenika s koeficijentima složenosti, uvećano za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Tako će za rektora na sveučilištu koje ima više od 5000 zaposlenika koeficijent iznositi 4,045, tamo gdje je između 1000 i 5000 zaposlenika koeficijent će biti 3,915, te 3,785 na sveučilištu koje ima do 1000 zaposlenika.
"Dosad nije bilo tako, nego su svi rektori imali isti koeficijent bez obzira na veličinu sveučilišta. No, sigurno je da opseg poslova rektora na Sveučilištu u Zagrebu, koje ima 70.000 studenata, nije isti kao na Sveučilištu u Dubrovniku koje ima 2000 studenata", istaknuo je ovaj sugovornik za Jutarnji.
Do rasta rektorskih (i prorektorskih) plaća, koji je u dubokom nesrazmjeru sa stanjem u hrvatskom proračunu, ali i sa situacijom koja vlada u znanosti i visokom obrazovanju, došlo je u posljednjih šest godina.
Granski kolektivni
Naime, od 2004. do 2007. rektori su imali status državnih dužnosnika, a njihova plaća bila je u rangu državnih tajnika (današnji pomoćnici ministara). No, 2007., pozivajući se na autonomiju sveučilišta, rektori su zahtijevali status javnih službenika, pa ih je Sanaderova Vlada skinula s popisa državnih dužnosnika. Kao javni službenici rektori i prorektori su na osnovi temeljnog i granskog kolektivnog ugovora dobili dodatke na plaću koje državni dužnosnici nemaju. Stoga su u razdoblju od 2007. do 2013. plaće rektora i prorektora porasle za 44 posto, postale najbolje među javnim službenicima i nadmašile dužnosničke. Jedini državni dužnosnik koji je bolje plaćen od rektora je predsjednik Ivo Josipović, čija je bruto plaća oko 49.000 kuna.
HDZ-ova Vlada namjeravala je rektorske plaće urediti uredbom, ali za to nije imala pravno uporište u tadašnjem zakonu. Upravo zbog te pravne neomogućnosti rektorima i prorektorima plaće nisu prije nekoliko mjeseci smanjene za tri posto, kada i ostalim javnim službenicima. Prilika da se plaće rektora i prorektora na javnim sveučilištima urede ostvarila se tek kada je u srpnju 2013. Sabor usvojio izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zahvaljujući smanjenju plaća 37 rektora i prorektora, u državnom proračunu uštedjet će se pet milijuna kuna, koje će biti preusmjerene za angažman najtalentiranijih mladih znanstvenika.
Izvor: Jutarnji list
