Zato moramo pažljivo predvidjeti potrebu budućih zanimanja, znanja i vještina i imati relevantne i kvalitetne obrazovne programe.
Unatrag 30 godina nestala su mnoga zanimanja. Istovremeno, nastala su nova koja imaju teško prepoznatljive nazive i upozoravaju da treba redovito ažurirati klasifikacije.
Nema više konduktera u tramvajima i autobusima, puno je manje urara, postolara, torbara, grnčara, pilara drva, tekstilnih radnika, kožarskih radnika itd. Istovremeno su nastala mnoga zanimanja u području informatike, energetike, zelenih poslova, socijalne skrbi i njege.
Tendencija tehnologija da štede korištenje radne snage opće je poznata i nastavit će se i u budućnosti. Nažalost, brzina kojom se to odvija mnogo je veća od razvoja novih zanimanja u kojima ljudi imaju prednost pred strojevima i gdje je nužan ljudski faktor u razvoju proizvoda i usluga. Drugim riječima, strojevi “uče” brže od ljudi. Apsorpcija novih znanja kojima su ovladali strojevi širi se u globalnom okruženju velikom brzinom koja ima tendenciju daljnjeg ubrzavanja.
Posebno je važno pratiti nastajanje jaza između ponude i potražnje za radom koji je prirodna posljedica uvođenja novih tehnologija, organizacijske strukture, novih tržišta i prilagođavanja višoj razini konkurencije.
Glavni mehanizam za prilagođavanje ponude i potražnje za znanjima i vještinama koji je trenutno u procesu uspostavljanja u Hrvatskoj je Hrvatski kvalifikacijski okvir. Prva analiza učinka industrijske strategije na tržište rada pokazala je da će nedostajati diplomiranih inženjera strojarstva, elektrostrojarstva, računarstva i elektronike, magistara farmacije, istraživača kemije i elektronike na razini visokog obrazovanja, potom cijelog niza zanimanja koja proizlaze iz srednjeg obrazovanja, posebno iz metalskog sektora poput kovinoglodača, bravara, kovača, brusača i ličilaca konstrukcija, alatničara, montera alatnih strojeva, zatim iz elektrostruka poput montera električne opreme, elektromontera i slično.
Tih zanimanja ima među nezaposlenima na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali je dio metalskih radnika visoke prosječne dobi, a mladi sve manje pokazuju interes za upis u trogodišnje strukovne programe koji su relevantni za navedena zanimanja.
Ako želimo do 2020. ostvariti cilj da 40% mladih u dobi od 30 do 34 godine ima visoko obrazovanje, već je sada moguće procijeniti kojom bi stopom rasta trebalo povećati godišnje upisne kvote da se postigne cilj.
Politika zapošljavanja
Nakon razvoja novih standarda i na njima utemeljenih obrazovnih programa, može se mjerama aktivne politike zapošljavanja, primjenom novih programa u procesu cjeloživotnog učenja i poticanjem financiranja obrazovanja zaposlenih postojeća znanja i vještine postupno, ali sustavno prilagođavati novim potrebama. Stalna primjena opisanog instrumentarija ima za cilj da se potrebe stalno prate, identificiraju te da se politikama umanjuje jaz znanja koji nastaje u procesu razvoja.
Koje znanje se traži
Ako se ne pokrene i ne potiče stvaranje relevantnih i traženih znanja, doći će do visoke i dugotrajne nezaposlenosti koja će se javljati usprkos pojavi radnih mjesta za koja neće biti odgovarajućeg kadra.
Ta takozvana strukturna nezaposlenost koja se vrlo teško rješava može se vidjeti na primjeru računalnih tehničara, kvalifikacije za koju bi trebala postojati značajna potražnja i gdje postoje radna mjesta. Zbog brzog napretka u području računalstva programi brzo zastarijevaju i ishodi učenja nisu izravno upotrebljivi na tržištu rada i time se ograničava zapošljivost mladih koji za sada imaju interes za pohađanje tih obrazovnih programa.
Vrijeme prilagodbe programa moralo bi se ubrzati od sadašnjih 4-8 godina na maksimalno 2-3, što je moguće ako postoje efikasni mehanizmi kroz HKO.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta namjerava svake godine provoditi ankete o standardu zanimanja koje će propitivati kompetencije za deficitarna zanimanja te izrađivati standarde zanimanja i kvalifikacija kako bi se obrazovne institucije mogle natjecati za izradu obrazovnih programa prema navedenim standardima i uz financiranje iz različitih izvora, uključujući Europski socijalni fond.
Obrazovanje odraslih
Prva anketa obuhvatit će 50 zanimanja u 2014. godini, a 2015. će se izraditi 20 novih standarda zanimanja i kvalifikacija prema potrebama razvojnih strategija i pametnih specijalizacija.
Posebna pažnja treba se posvetiti obrazovanju odraslih, gdje se relevantna znanja i vještine mogu prenijeti brzo i efikasno, uz uvjet da postoji dovoljno sredstava i da se dobro identificiraju potrebe i polaznici, gdje će učinak na zapošljavanje biti najbrži i najkvalitetniji.
Izvor: Jutarnji list