Za Hrvatsku je ipak najveći problem mogući odlazak hrvatskih liječnika u inozemstvo, a takvih je do 30. rujna ove godine bilo čak 755.
"Trenutačno imamo više od stotinu zahtjeva za priznavanje inozemnih kvalifikacija kako bi liječnici iz inozemstva mogli raditi u Hrvatskoj. Najviše je liječnika iz zemalja bivše Jugoslavije, pa prevladavaju zahtjevi onih iz BiH, Srbije, ali ima i iz drugih zemalja. Uglavnom je riječ o hrvatskim državljanima koji žive u tim zemljama i koji bi htjeli doći raditi u Hrvatsku. Trenutačno je u Hrvatskoj određeni broj inozemnih državljana koji rade kao liječnici s privremenom licencijom, dok im se ne prizna inozemna kvalifikacija", kaže dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
No, za Hrvatsku je ipak najveći problem mogući odlazak hrvatskih liječnika u inozemstvo, a takvih je do 30. rujna ove godine bilo čak 755. Toliko je njih zatražilo, i dobilo, od Hrvatske liječničke komore potrebnu dokumentaciju uz pomoć koje bi se mogli natjecati za dobivanje radnih mjesta u inozemstvu. Mahom je riječ o liječnicima u dobi do 40. godine života.
"Lječnici do 40. godine života čine 60 posto populacije onih koji su zatražili potrebnu dokumentaciju za rad u inozemstvu. Riječ je pretežno o anesteziolozima, kirurzima, internistima, no ima podosta i sasvim mladih liječnika koji su tek završili svoje školovanje i koji žele odmah ići u inozemstvo. Mjesečno njih 50-ak zatraži potrebnu dokumentaciju. Radi se o procesu koji smo i mogli očekivati nakon ulaska Hrvatske u EU, no brojke su zaista velike", kaže dr. Minigo.
U Hrvatskoj godišnje oko 450 mladih ljudi završi medicinu, a oko 500 liječnika na razini godine ode u mirovinu. Već samim tih hrvatsko zdravstvo je u deficitu, a kada se tom broju još pridodaju oni koji su otišli ili žele ići raditi u inzemstvo, brojke “liječničkog deficita” su još dramatičnije.
"Od ulaska Hrvatske u EU u inozemstvo je već otišlo raditi oko 150 liječnika. Ova brojka od 755 liječnika, koji su zatražili potrebnu dokumentaciju za rad u inozemstvu, je oko pet posto ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj koji je zaposlen u medicinskom sustavu. Naime, u medicinskom sustavu radi oko 13.500 liječnika", kaže dr. Minigo.
U Hrvatskoj ima ukupno oko 20 tisuća liječnika. Preostalih 6500 otpada na one koji su u mirovini (oko 3500) i na one koji rade u famrmaceutskim ili drugim tvrtkama.
"Vrlo je zabrinjavajući taj odlazak naših liječnika u EU. No, mobilnost zdravstvenih radnika je normalna pojava. Mnoge siromašnije zemlje su ili bile ili će biti u istim problemima kao i Hrvatska sada. Prije nekoliko godina svaki šesti poljski liječnik otišao, nakon ulaska Poljske u EU, raditi u neku od europskih zemalja. Mnogi su se od njih i vratili u Poljsku, ali su mnogi i ostali raditi izvan Poljske", govori dr. Minigo.
Prema riječima dr. Miniga, većina hrvatskih liječnika odlazi raditi u Njemačku, Veliku Britaniju, Irsku i skandinavske zemlje.
"Moramo spriječiti odlazak naših liječnika u inozemstvo. Naravno, potrebno je povisiti liječničke plaće, ali su vrlo bitni za ostanak naših liječnika u Hrvatskoj i uvjeti rada, života, kao i bolji odnos društva prema liječnicima. Smatram da je svakako najvažnija mogućnost dobivanja specijalizacije u Hrvatskoj", zaključuje dr. Hrvoje Minigo.
Izvor: Slobodna Dalmacija
