Hrvatska jest u specifičnoj prednosti jer ima "domaće" radnike u BiH, ali i taj se rezervoar radne snage prazni. Postavlja se sve više i pitanje jesmo li i kome atraktivni?
Znalo se da će novu Vladu dočekati zahtjevi Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata da odobri dodatne kvote za nova zapošljavanja stranih radnika u idućoj godini (predviđeno je bilo 2300), ali prve brojke su iznenađujuće - samo članice HGK, koji se prvi javio, iskazale su potrebu za gotovo 12.000 stranih radnika.
To je još jedan čvrst dokaz da manjak kvalificiranih radnika majstorskih zanimanja postaje hrvatski limitirajući faktor i jedan od gorućih problema s kojim se susreću poslodavci, javlja Slobodna Dalmacija.
I ove godine kvota je ocijenjena neprihvatljivo malom i razgrabljena u vrlo kratkom vremenu. Trend je isti, ali sada je potražnja rapidno porasla. Godinu dana nakon izlaska iz krize očito se dogodio dodatni posljedični pomak jer prvi put imamo i povećanje zaposlenosti i povećanu potražnja za uvoznim stručnim radnicima.
Mnogi će reći čudna smo zemlja - vapimo za investicijama da bismo zaposlili nezaposlene, a kad su značajne investicije na vidiku, pojavi se opasnost da neće biti provedive zbog - nedostatka radne snage. S tim paradoksom susreću se naročito brodogradnja i građevinske tvrtke, ali krug se širi i na druge djelatnosti.
Među 11.902 strana radnika (njih 10.519 konkretno je navedeno) ne traže se samo visoko specijalizirana zvanja, već i stotine zidara i tesara, puno soboslikara, čak 52 mesara, deseci kuhara, gotovo 200 konobara, a u vrh liste traženih probijaju se vozači jer je na sjeveru Hrvatske, osobito u Međimurju, dramatičan problem manjka onih koji mogu upravljati kamionima i autobusima.
Više je razloga zašto se problem radne snage brzo usložnjava. Dio smo EU-a i stručni radnici odlaze za boljim prilikama (baltičke zemlje gotovo su doslovno ostale bez radnika nakon ulaska u Uniju), sustav obrazovanja ne izbacuje kadar potreban gospodarstvu, neka zanimanja više nisu atraktivna domaćim ljudima, cijena rada nije poticajna, a često ni adekvatna životnim potrebama...
Uvoz radnika je najlakša reakcija na problem, ali čini se da neće ostati i jedina. Dualno obrazovanje smatra se jednim od rješenja koje je u svom programu predvidjela i nova Vlada. Austrijska gospodarska komora već desetljećima uspješno provodi taj model, a za to se zalaže i HGK te ga razvija u suradnji s Austrijancima.
"Dualno obrazovanje riješit će dio problema nedostatka radne snage. Usmjeravanje strukovnog obrazovanja prema potrebama gospodarstva tvrtkama će omogućiti dugoročno planiranje kadrova, dok će učenicima kvalitetnije školovanje otvarati bolje mogućnosti na tržištu rada. Riječ je o zapošljavanju uz školovanje. Država plaća 2000 kuna, poslodavac na to može još nešto dodati ako želi. Dijete radi i uči, tvrtka postaje stručna škola. To još nismo uspjeli afirmirati, ali, srećom, ova Vlada pokazuje interes za tim", kaže Davorko Vidović, savjetnik predsjednika HGK za radnu politiku i zapošljavanje.
Ni to neće biti dovoljno jer nakon svega novim okolnostima morat će se prilagoditi i cijena rada (danas već i trgovci ističu da im je problem pronaći potrebnu radnu snagu). Iako su plaće u Hrvatskoj veće od onih u široj regiji (Mađarska, Rumunjska, Bugarska, a posebno BiH, Srbija...), to nije dovoljno da se na tržištu rada EU-a zadrže oni koji imaju potrebnu kvalifikaciju.
I još nešto. Iskustva drugih uče nas da domicilno stanovništvo na određenom stupnju razvoja društva bježi od neatraktivnih poslova i bira komfornija i manje zahtjevna zanimanja. U Sloveniji, primjerice, Slovenci više uopće ne rade u građevinarstvu.
Hrvatska jest u specifičnoj prednosti jer ima "domaće" radnike u BiH, ali i taj se rezervoar radne snage prazni. Postavlja se sve više i pitanje jesmo li i kome atraktivni.
"Što se brže razvijamo, pitanje tko će raditi bit će sve izraženije. To nije daleka budućnost, to nam je pred vratima i o tome treba raspravljati. A bez migracijske politike i uvoza ljudi, valjda je svima jasno, teško će se dugoročno izići iz ovog problema", ističe Davorko Vidović.
Tko se traži za 2017. godinu
- 4833 radnika traže brodogradilišta (1100 zavarivača, 972 brodolimara, 820 brodocjevara, 766 brusača)
- 4560 radnika traži građevinski sektor (1460 zidara i 1451 tesar, potom fasaderi i keramičari...)
- 574 radnika potrebna u turizmu (262 kuhara, 188 konobara...)
- 260 vozača traže poslodavci (vozači autobusa i kamiona)
- 170 radnika potrebno u poljoprivredi i šumarstvu
Potražnja za stranim radnicima kroz godine, skokovi:
- 2017. godine - traži se 12.000 dozvola (još nije konačan broj)
- 2016. godine - tražilo se 3115 dozvola (produženo 800 dozvola)
- 2015. godine - tražilo se 1730 dozvola (produženo 1500 dozvola)
- 2014. godine - tražilo se 2285 dozvola
- 2013. godine - tražilo se 329 dozvola (produženo 2000 dozvola)
- 2009. - 2012. godine - ukupno izdano 1700 dozvola