Nedostatak jasnih kriterija prema kojima će s poslovanjem moći početi poduzetnici i obrtnici - neki od njih već za četiri dana - a koje Vlada još uvijek nije objavila glavni je prigovor mjerama popuštanja prenosi jutarnji.hr. Naime, o tim će kriterijima ovisiti hoće li uopće otvarati lokale, budući da će tek tada moći procijeniti hoće li im to biti isplativo. Može li se isplatiti otvaranje kafiću koji ima tek dva-tri stola na terasi, bude li mogao ugostiti tek po dva gosta za stolom.
Dok kolege drže objekte pod ključem i svakodnevno zbrajaju štetu, pekarne, kiosci i benzinske pumpe bezbrižno pripremaju jednostavna i termički obrađena jela, razne slastice i kolače i kuhaju kavu. Benzinska pumpa dnevno isporuči preko 900 kava dnevno, a kiosk isporuči 600 kava dnevno - upozoravaju u Nacionalnoj udruzi ugostitelja.
Kako će za dva tjedna početi raditi, još ne znaju. Predsjednik Marin Medak dodaje kako Nacionalna udruga ugostitelja u suradnji s njemačkom udrugom ugostitelja i privatnim epidemiolozima razvija jednostavne, jasne i primjenjive upute za rad svakog tipa ugostiteljskog objekta u uvjetima koronakrize. Upute će, zaključuje naš sugovornik, izložiti nadležnim institucijama.
Prilagodba
Kriteriji još nisu definirani te će HGK tražiti da budu raspoloživi tvrtkama što prije i u što jasnijem obliku kako se ne bi ponovila situacija s ugostiteljima. Početak rada ovisi o uputama - kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ističu i kako vjeruju da će tvrtke biti spremne poslovanje prilagoditi novom načinu rada. “Procjena iznosa potrebnih ulaganja za prilagodbu bit će moguća tek nakon uputa”, zaključuju u HGK.
Uvjeti su nepoznanica i za obrtnike. Primjerice, nije poznato koliko kupaca u jednom trenutku može boraviti u određenom prostoru, kao ni trebaju li oni i zaposlenici nositi maske i rukavice i imati dezinficijense, te treba li negdje ugraditi zaštitne pregrade od pleksiglasa. Pitanje je i hoće li kupci nositi vlastite maske i rukavice ili će im i njih morati osiguravati vlasnici trgovina. To nisu samo zdravstvena pitanja jer će ona obrtnicima donijeti i nove troškove za koje se moraju pripremiti. Ti bi troškovi, upozorava predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, za prosječan obrt mogli iznositi i 5000 kuna, ovisno o epidemiološkim mjerama, što je za obrtnike velik izdatak, posebno nakon što u prethodnom razdoblju nisu imali prihoda.
Dodatni problem mogli bi predstavljati ljudi koji su u samoizolaciji ili koji su čak zaraženi. Budu li obrtnici morali kontrolirati njihov status, to znači da će morati nabaviti i toplomjere, a vjerojatno zaposliti i osobu koja bi na ulazu u trgovinu nadzirala jesu li kupci u samoizolaciji ili su zaraženi. Sve bi to donijelo dodatni rast troškova otvaranja poslovnih prostora, upozorava Ranogajec. Stoga će se tu, kaže, vjerojatno morati igrati na kartu savjesti samih građana, koji, ako su u samoizolaciji ili su oboljeli od koronavirusa, ne smiju izlaziti iz svojih kuća i stanova.
Apeliramo da poslodavci u najkraćem roku dobiju jasne i nedvosmislene upute o načinu sigurnog rada - poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. Dodao je kako je važno da poslodavci zajedno s Vladom osiguraju da mjere koje se traže budu primjenjive i izvedive u praksi. Uz to, u HUP-u upozoravaju da će Hrvatska jesen dočekati s velikim brojem nezaposlenih te apeliraju na hitno donošenje mjera za zamah gospodarstva.
Katastrofa je što Vlada nije ni taknula članarine za HGK i HOK kao ni parafiskalne namete - komentar je Dražena Oreščanina iz Udruge Glas poduzetnika. Smatra i da će mnogi mali uslužni biznisi, pogotovo u ugostiteljstvu i turizmu, biti ugroženi kad počnu raditi jer neće biti za njih dovoljno tržišta, kreirat će minimum prihoda i teško podmirivati obveze. Oko uvjeta koji su postavljeni za rad ugostiteljskih objekata (razmak, dvoje ljudi za stolom, pregrade od pleksiglasa itd.) dogovaraju suradnju s Ekonomskim fakultetom u Rijeci, da profesori i studenti izrade procjene. Mnogo je kritika i na račun Vlade oko djelatnosti koje sada nisu predviđene za otvaranje, od autoškola do fitness centara.
Otvorena pitanja
Denis Čupić, predsjednik Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ističe kako je i dalje previše otvorenih pitanja nakon Vladine odluke o popuštanju mjera zaštite da bi se moglo procijeniti što ta odluka znači za trgovačke centre. Ako se, dodaje, u Vladinoj odluci od 27. travnja omogućava rad svim trgovinama, a od 11. svibnja trgovačkim centrima, postavlja se pitanje kako se te mjere primjenjuju u trgovačkim centrima koji su, podsjeća, otvoreni cijelo vrijeme. Iako trgovački centri rade u ograničenim radnom vremenu, ipak su otvoreni i u njima rade trgovine neprehrambenom robom. Među njima nisu samo supermarketi nego i, primjerice, manje trgovine hranom za kućne ljubimce ili sportskom prehranom.
Dvojbeno je stoga vrijedi li spomenuta Vladina odluka o otvaranju trgovina 27. travnja i za trgovine u trgovačkim centrima koje trenutno ne rade? - pita se Čupić. Nejasno je, smatra naš sugovornik, što je s radom retail-centara prema Vladinoj odluci. Naime, napominje, u trgovine koje su dio retail-centara kupac može ući s ulice ili s parkinga jer ne postoji ulaz u sam trgovački centar. - Prema tome, mogu li se trgovine u retail-centrima otvoriti 27. travnja ili moraju čekati 11. svibnja? Što je s kafićima koji su dio trgovačkih centara, a nemaju terasu? Ako je točno da neće moći raditi jer nemaju terasu, kako ćemo riješiti tu diskriminaciju prema njima? - niže nejasnoće.
Sukob s lokalnom upravom
Kad je u pitanju održivost daljnjeg poslovanja trgovačkih centara, uzimajući u obzir današnju Vladinu odluku sa svim njezinim nedoumicama, uprave trgovačkih centara, prije svega, traže razgovor s Vladom o svoja dva osnovna zahtjeva.
Prvi se odnosi na izostanak bilo kakve reakcije značajnog broja jedinica lokalne samouprave na naš zahtjev da nas se oslobodi plaćanja komunalne naknade za razdoblje otkako su uvedene izvanredne mjere u državi, jer nema nikakvog utemeljenja da plaćamo naknadu za razdoblje u kojem nemamo gotovo nikakvog prihoda zbog nečega što nismo prouzrokovali.
Drugi naš zahtjev o kojem moramo razgovarati s državom su mjere oslobađanja davanja za šestomjesečno razdoblje nakon što nam se omogući normalan rad. Govorimo o različitim naknadama, nametima i obvezama prema državi, lokalnoj samoupravi i javnim poduzećima - ističe Čupić.
Obrtnici jedva čekaju da počnu s radom - kaže predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Antun Trojnar.
Što se tiče mogućih daljnjih restrikcija vezanih za zaštitu u samim radnjama, tu ne očekujem dodatne mjere zaštite od onih koje su primijenjene u trgovinama prehranom. Dakle, očekujemo obvezne dezinficijense, vizire, maske i rukavice za djelatnike, a za korisnike usluga obvezu poštovanja nedolaska ako su u samoizolaciji ili osjećaju neke simptome poput visoke temperature. Smatram da očekivana obveza da u salonu bude ograničeni broj korisnika usluga neće biti problem. Ako salon ima 150 kvadrata, očekujemo da se istovremeno može uslužiti i više od jedne mušterije - kaže.
Izvor: Novac.hr