Dobri međuljudski odnosi i dalje su najvažniji faktor prilikom odabira radnog mjesta, pokazalo je regionalno istraživanje stanja na tržištu rada.
Portal MojPosao je za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.ba, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si*.
Istraživanje je provedeno kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 17 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.
U istraživanju je sudjelovalo više od 5.000 ispitanika, od čega je više od 2.000 ispitanika bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima je bilo 43% zaposlenih, 51% nezaposlenih, a 6% ispitanika se još uvijek školuje.
Dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktor prilikom odabira radnog mjesta
Za odabir radnog mjesta najvažniji su međuljudski odnosi, potvrdilo je istraživanje.
Naime, čak 74% ispitanika iz Hrvatske odabralo je upravo međuljudske odnose kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalazi se visina plaće (54%), a na trećem mogućnost učenja i napredovanja (49%).
Bez obzira na zemlju iz koje dolaze, svim ispitanicima su dobri međuljudski odnosi na prvom mjestu. Visina plaće nešto je važnija ispitanicima iz Srbije i Makedonije, dok ispitanici iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske posebno cijene mogućnost učenja i napredovanja.
* Zbog malog broja ispitanika rezultati iz Slovenije nisu uzeti u daljnju obradu.
Istraživanje nije otkrilo osjetnije razlike između muškaraca i žena kad je riječ o faktorima kojima se vode prilikom odabira poslodavca. Pa ipak, valja napomenuti kako žene u nešto većoj mjeri naglašavaju dobre međuljudske odnose, a muškarci visinu plaće. Također, radno vrijeme i sigurnost posla važniji su ženama nego muškarcima.
Visina primanja je posebno na cijeni kod zaposlenih ispitanika, dok je mogućnost učenja i napredovanja važnija ispitanicima koji se još uvijek školuju, baš kao i priroda i sadržaj posla.
Sigurnost radnog mjesta nešto je važnija nezaposlenim ispitanicima nego zaposlenima i onima koji se još školuju.
Bez obzira na njihov stupanj obrazovanja, svi ispitanici na prvo mjesto liste najvažnijih faktora stavljaju kvalitetne međuljudske odnose. Visina plaće važnija je ispitanicima s višim i visokim obrazovanjem, nego onima sa srednjim, baš kao i sadržaj, odnosno priroda posla. Radno vrijeme i sigurnost radnog mjesta nešto su važniji ispitanicima sa srednjom stručnom spremom.
Kako do posla?
Sudionike istraživanja smo upitali što je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.
Najviše ispitanika iz Hrvatske (34%) smatra da su to motivacija i želja za zaposlenjem te njihova znanja i vještine (29%). Zanimljivo je da svega 5% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 3% smatra kako je važna stranačka pripadnost.
Zaposleni ispitanici vjeruju kako je za dobivanje posla nužno znanje i vještine (33%).
S druge strane, nezaposleni ispitanici (39%), kao i oni koji se još uvijek školuju, presudnim smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.
Kad je o regiji riječ, Makedonci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok ispitanici iz Srbije ističu dobre kontakte i poznanstva, sreću i stranačku pripadnost.
Koliku plaću bismo htjeli?
Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, u prosjeku, tu ispitanici iz Hrvatske imaju najviša očekivanja - preko 1100 eura u prosjeku, ali istovremeno i imaju najvišu prosječnu plaću (prema podacima servisa MojaPlaća). Međutim, i dalje je očekivana plaća u Hrvatskoj je 24% viša od stvarne prosječne plaće (886 eura).
Najskromnija očekivanja po pitanju iznosa plaće imaju u Sjevernoj Makedoniji, gdje očekivana plaća iznosi 524 eura, odnosno 17% više od prosječne plaće u toj zemlji. Ispitanici iz Srbije bi kod poželjnog poslodavca radili za 606 eura, dok im prosječna mjesečna zarada iznosi 490 eura, a radnici u Bosni i Hercegovini priželjkuju plaću od 809 eura, što je 180 eura više od trenutne prosječne plaće.
Većina zaposlenih u Hrvatskoj (72%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Bosne i Hercegovine (76%), a najmanje oni iz Makedonije (65%) koji tvrde kako će posao mijenjati samo ako na to budu prisiljeni.
Trećina zaposlenih u Hrvatskoj strahuje od gubitka posla
Više od trećine ispitanika iz Hrvatske (36%) boji se da bi mogli ostati bez posla uslijed krize izazvane pandemijom. Prošle godine za svoje radno mjesto je strahovala petina (18%) zaposlenih, tako da je vidljiv direktan utjecaj koji je pandemija ostavila na mišljenje zaposlenika.
Poslodavci su se uglavnom dobro snašli u epidemiji
Tri četvrtine ispitanika (78%) smatra da se njihov poslodavac dobro ili čak odlično snašao u krizi, dok petina anketiranih misli kako su reakcije njihovih poslodavaca bile promašene i kako nisu pokazali dovoljnu brigu za zaposlenike.
Gledano po zemljama regije, najbolje su se snašli poslodavci u Hrvatskoj.
Čak 30% ispitanika iz Hrvatske misli kako su njihovi poslodavci povlačili odlične poteze tijekom krize, pokazujući pritom da su mu zaposlenici na prvom mjestu. Sukladno tome, iz Hrvatske dolazi najmanji broj ispitanika (22%) koji smatraju da se njihov poslodavca loše snašao u epidemiji te kako nije pokazao dovoljnu brigu za zaposlenike. Prema mišljenju ispitanika, najlošije su se snašli poslodavci iz Makedonije te Srbije gdje četvrtina ispitanika (26%) ističe kako su se njihovi poslodavci u pandemiji snašli loše te da ne mare za svoje zaposlenike.
Zanimljivo, ispitanici kojima je (bio) omogućen rad od doma u pravilu su davali bolje ocjenjivali snalažljivost poslodavca tijekom pandemije, a najlošije rezultate su ostvarili poslodavci koji radnicima nisu omogućili rad od kuće, iako im je priroda posla kojim se bave to dozvoljavala.
Želimo raditi u privatnim tvrtkama u privatnom vlasništvu
Kada bi birali tvrtku prema vlasništvu. ispitanici iz Hrvatske bi najradije odabrali rad u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu (30%) i državnu tvrtku (27%). Petina (19%) ispitanika želi raditi u vlastitoj kompaniji, odnosno planiraju pokrenuti vlastiti posao.
Strano privatno vlasništvo je naročito popularno u Makedoniji, dok su ispitanici iz Hrvatske u manjoj mjeri skloni radu u stranim privatnim tvrtkama i radije biraju zaposlenje u državnim tvrtkama.
Žene su nešto otvorenije za rad u tvrtkama u državnom vlasništvu, dok muškarci radije biraju mogućnost osnivanja vlastite tvrtke.
Ispitanici više i visoke stručne spreme u najvećoj bi mjeri radili u stranim privatnim tvrtkama, dok oni sa srednjom stručnom spremom preferiraju državne tvrtke.
S pozicijom u tvrtki se mijenja i preferencija zaposlenika o željenom tipu vlasništva: niže pozicionirani ispitanici preferiraju državnu službu, dok oni na višim položajima favoriziraju strane privatne poslodavce, ali i mogućnost otvaranja vlastite tvrtke.
Nezaposleni
Od nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske najveći broj njih (49%) je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, svaka peta osoba bez posla je između 3 i 6 mjeseci, dok 6% ljudi na posao čeka dulje od 5 godina. U periodu od kad su nezaposleni, trećina anketiranih se prijavila na 5 ili manje oglasa za posao, a 16% ljudi se uopće nije prijavljivalo na oglase za slobodna radna mjesta.
Većina nezaposlenih (65%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o onima u njihovoj struci ili izvan nje.
Posao u struci najviše traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Hrvatske.Osobe starije od 45 godina u većoj mjeri nego ostali inzistiraju na pronalasku posla u struci, dok mlađi ispitanici pristaju na bilo kakav posao.
Također, osobe više i visoke stručne spreme u značajno većoj mjeri traže posao u struci, što nije neobično, s obzirom na količinu vremena koje su uložili u svoje školovanje.
Ispitanici su sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla
Najveći broj ispitanika iz Hrvatske, njih 40%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok svaka deseta osoba smatra kako će posao naći i za manje od mjesec dana. Četvrtina (24%) anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati barem pola godine.
Manji dio ispitanika koji se još školuju (3%) već radi, ili ih posao čeka nakon završetka obrazovanja.
Ispitanici su sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla: 2019. godine je 19% ispitanika vjerovalo da će posao naći za manje od mjesec dana, a sada taj postotak iznosi svega 10%.
Ispitanici iz Makedonije i Hrvatske pokazuju najviše optimizma kad je riječ o predviđanju 'brzine' pronalaska novog posla, dok su najcrnje prognoze dali nezaposleni iz Bosne i Hercegovine koji smatraju da će im za taj zadatak biti potrebno i više od godine dana.
Ohrabruje činjenica da samo 6% mladih osoba još uvijek nema jasnu predodžbu čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.
Demografija
U istraživanju je sudjelovalo preko 5.000 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije te Slovenije. 41% ukupnog broja ispitanika, preko 2.000 bilo je iz Hrvatske. Od ispitanika iz Hrvatske 43% ih je zaposleno, 51% nezaposleno, a svega 6% ispitanika se još školuje.
Od ispitanika iz Hrvatske, 68% ispitanika su žene, a 32% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (35%), 26% od 36 do 45 godina te 17% ispitanika starije je od 45 godina. Petina ispitanika (22%) mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (48%) ili višu školu ili fakultet (40%).