Unatrag četiri godine hrvatski sustav oporezivanja dohotka poznaje dva oblika godišnjih nagrada za ostvarene rezultate rada: neoporezivi i oporezivi iznos nagrade.
Dobri poslovni pokazatelji ostvareni u tekućoj godini u nekim su trgovačkim društvima poticaj za isplatu bonusa i nagrada za ostvarene radne rezultate i prije kraja 2021. Bonusi i nagrade isplaćuju se članovima uprave i zaposlenicima, a njihovo porezno obilježje ovisi o radno-pravnom statusu primatelja i visini nagrade. Unatrag četiri godine hrvatski sustav oporezivanja dohotka poznaje dva oblika godišnjih nagrada za ostvarene rezultate rada: neoporezivi i oporezivi iznos nagrade.
Poslodavcima koji su se u uvjetima posebnih okolnosti uzrokovanima utjecajem pandemije koronavirusa od 29. svibnja 2020. koristili novčanim potporama Zavoda za zapošljavanje za isplatu neto plaća, ako su te mjere iskoristili za 50 i više radnika, do 31. prosinca 2021. zabranjena je isplata oporezivih bonusa članovima uprave i drugim osobama ovlaštenima za vođenje poslova poslodavca. No i njima se može isplatiti neoporeziva svota godišnje nagrade, pod jednakim uvjetima kao ostalim zaposlenicima, piše Lider.
Neoporezivo pet tisuća kuna
Neoporeziva nagrada za ostvarene rezultate rada propisana je u godišnjem iznosu od pet tisuća kuna po radniku i može se isplatiti samo osobama koje su s isplatiteljem zasnovale radni odnos. Iznos od pet tisuća kuna ne podliježe ni obvezi doprinosa i ne utječe na visinu prava radnika u sustavima socijalnih osiguranja. Može se isplaćivati kao jednokratni godišnji primitak ili u više navrata tijekom porezne godine, čak i kao stalni mjesečni primitak u razmjernom iznosu. Neoporeziva svota ograničena je na godišnjoj razini po poreznom obvezniku, pa isplatitelji moraju na mrežnim stranicama Porezne uprave provjeriti je li njihov radnik kod drugog ili drugih isplatitelja iskoristio tu poreznu pogodnost u 2021. U pravilu je provjera potrebna za radnike koji su zaposleni tijekom 2021. ako su prije toga bili u radnom odnosu kod drugog poslodavca i za radnike koji rade s nepunim radnim vremenom kod dvaju ili više poslodavaca.
Porezni propisi ne određuju nikakve dodatne kriterije za isplatu neoporezive godišnje nagrade, o tome odluku donosi poslodavac poštujući izvore radnog prava koji ga obvezuju. Nagrada se može isplatiti samo nekim zaposlenicima, ne mora biti omogućena svima u jednakom iznosu. Porezni propis ne postavlja ograničenja ni u pogledu trajanja radnog odnosa u godini isplate ni u pogledu radnog vremena radnika. Nagrada od pet tisuća kuna može se neoporezivo isplatiti i radniku koji je vrlo kratko zaposlen kod toga poslodavca i radniku koji radi svega nekoliko sati u tjednu. Tu neoporezivu svotu mogu kao nagradu samom sebi isplatiti i obrtnici, poljoprivrednici i osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja.
Isplaćena svota neoporezive godišnje nagrade za rezultate rada iskazuje se u obrascu JOPPD na dan isplate primitka, kako bi porezna administracija mogla ažurno pratiti propisana ograničenja po svakom poreznom obvezniku pojedinačno. Fizičkim osobama koje imaju otvoren zaštićeni račun neoporeziva se nagrada isplaćuje na tekući račun zaštićen od ovrhe na novčanim sredstvima, ali nije dopuštena isplata u gotovu novcu i omogućavanje tog primitka u dobrima ili uslugama.
Obračun poreza i doprinosa
Ako se nagrada isplaćuje u svoti koja prelazi pet tisuća kuna ili se isplaćuje osobi koja je tijekom godine u cijelosti ili djelomično iskoristila pravo na taj neoporezivi primitak ili je aktom koji obvezuje poslodavca ugovoreno odnosno određeno da se nagrade, bonusi i slični oblici stimulacije i nagrađivanja isplaćuju kao plaća, poslodavac je dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću. Pri tome se isplatitelj na tom primitku pri obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje ne smije koristiti najvišom mjesečnom osnovicom, ali može se koristiti najvišom godišnjom osnovicom propisanom za 2021., koja iznosi 661.032 kune. Najviša godišnja osnovica primjenjuje se samo za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, a doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje i doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje plaćaju se na punu svotu oporezive nagrade ili bonusa.
Ako se primatelju nagrade, nakon što mu je za 2021. već plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti na najvišu godišnju osnovicu, nakon toga isplaćuje redovna mjesečna plaća, npr. plaća za studeni i prosinac 2021., na tim se primicima više ne obračunava doprinos za prvi mirovinski stup, ali se može iskoristiti najviša mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za drugi mirovinski stup (za 2021. iznosi 55.086 kuna). Ako se bonus isplaćuje članu uprave koji nije zaposlen u tome društvu, primitak se u ukupnoj svoti oporezuje kao drugi dohodak.
O isplaćenim oporezivim nagradama i bonusima isplatitelj je dužan na dan isplate obavijestiti Poreznu upravu na propisanom obrascu, pri čemu se za radnike i za zaposlene članove uprave upotrebljavaju različite šifre vrste primitka. Neto svota mora se isplatiti na redovni tekući račun primatelja jer ovršno pravo ne predviđa zaštitu tih primitaka od ovrhe.
Izvor: Lider
