Novac je namijenjen za ulaganje u pametne tehnologije, inovacije i razvoj, stvaranje radnih mjesta, za rast konkurentnosti i nove proizvode
Nakon što su dosad sredstva iz fondova EU za turizam doslovno curila na kapaljku, prema podacima Ministarstva turizma, sada je prvi put osiguran značajniji iznos u idućem Višegodišnjem financijskom okviru, a u sklopu kojega će domaći turizam na raspolaganju imati 1,3 milijarde kuna.
Riječ je o sredstvima u sklopu operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program za razdoblje od 2021. do 2027. godine, od čega bi najveći dio novca trebao biti dostupan malim i srednjim poduzećima u turizmu.
Kako doznajemo u Ministarstvu turizma i sporta, poduzećima će u sklopu alokacije za turizam na raspolaganju biti 689,4 milijuna kuna, dostupnih preko financijskih instrumenata, a zapravo kredita koji se dodjeljuju prije početka aktivnosti, pa poduzetnici, tvrde u Ministarstvu, neće morati osiguravati novac prije komercijalnih banaka.
"Novac je namijenjen za ulaganje u pametne tehnologije, inovacije i razvoj, stvaranje radnih mjesta, za rast konkurentnosti i nove proizvode, kao što su gradnja malih hotela, obnova, digitalizacija ili zelena tranzicija", otkrivaju nam u Ministarstvu.
Wellness i wellbeing
Osim toga, za turizam je potom osigurano još dvaput po 40 milijuna eura, odnosno 302 milijuna kuna.
Prvi dio odnosi se na "unapređenje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključivosti i socijalnoj inovaciji", gdje je novac osiguran za ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, prije svega zdravstveni, odnosno wellness i wellbeing turizam, ali potom i aktivni turizam, odnosno sportsku infrastrukturu te valorizaciju prirodne i kulturne baštine. Riječ je, pojašnjavaju u Ministarstvu, o bespovratnim sredstvima, dok je novih 302 milijuna kuna osigurano kroz "Integrirani teritorijalni program", čiji je nositelj izrade sadržaja i provedbe Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
"Ova su ulaganja usmjerena na javnu turističku i sportsku infrastrukturu u urbanim područjima, brdsko-planinskim te potpomognutim područjima, kao i otocima. Sva ulaganja, kao i ona koja se financiraju iz Nacionalnog fonda za oporavak i otpornost, u fokusu imaju digitalnu i zelenu tranziciju", poručili su iz Ministarstva, iz kojeg napominju kako bi krajnji ciljevi trebali biti smanjenje utjecaja turizma na okoliš, smanjenje potrošnje energije, povećavanje proizvodnje čistih oblika energije te općenito smanjenje troškova.
Ovog tjedna, međutim, turistički je sektor napokon dočekao i objavu kriterija za mogućnost korištenja novca predviđenog za turizam u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u sklopu kojeg će turizam novac moći koristiti u okviru dva poziva, zajedno vrijednih 2,1 milijardu kuna, piše Jutarnji list.
Turistička infrastruktura
Detalji za prijavu na onaj prvi, namijenjen financiranju turističke infrastrukture, nakon puno iščekivanja, napokon je na javnom savjetovanju objavljen ovog tjedna. Riječ je o detaljima poziva vrijednog 930 milijuna kuna, namijenjenog jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali i uz mogućnost prijave privatnih investitora, uglavnom kroz javno-privatna partnerstva. Polovica novca zapravo je namijenjena toplicama u javnom vlasništvu, odnosno u svrhu wellness i lječilišnog turizma, dok se ostatak odnosi na posjetiteljsku infrastrukturu te infrastrukturu aktivnog turizma.
Ipak, većina sektora, odnosno njegov privatni dio, najviše iščekuje objavu detalja i kriterija za prijavu na drugi poziv u sklopu NPOO, vrijedan 1,2 milijarde kuna. Iz Ministarstva otkrivaju kako će najveći dio tog novca biti namijenjen hotelima, i to u vrijednosti od 720 milijuna kuna, uglavnom za ulaganje u smještajne kapacitete, uključujući i prateće sadržaje, kao što su barovi, restorani, kongresne dvorane ili zabavni parkovi.