Prema istraživanju o informacijskoj pismenosti hrvatskih građana koje je u učilištu Algebri provedeno drugu godinu zaredom samo 12% građana uopće ne koristi osobno računalo, a ta je brojka manja nego lani kada je 15% ispitanika odgovorilo da se uopće ne služi računalima.
Istovremeno, broj ispitanika koji računala primarno koriste za zabavu porastao je s 30 na 40%, ali, kako kaže Hrvoje Balen, član uprave Algebre, "taj podatak promatramo u pozitivnom svjetlu, jer se zabavom u ovom našem ispitivanju smatraju igre, te korištenje weba i servisa kao što su Facebook i YouTube, a od toga se, zapravo, u većini slučajeva i kreće s upotrebom računala te se tako i potiče interes za informacijske tehnologije".
U usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, ispitanici procjenjuju kako je njihovo poznavanje pojedinih informatičkih tehnologija i proizvoda poraslo u svim segmentima: Internetu (47% ispitanih tvrdi da ga poznaje odlično, u usporedbi s 45% godinu dana ranije), poznavanju operacijskog sustava Windows (porast s 35 na 36%), te poznavanju Office aplikacija (primjerice, poznavanje rada s Wordom ove godine 42% ispitanih ocjenjuje odličnim, u usporedbi s 35% godinu dana ranije).
Ovaj podatak Mislav Balković, član uprave Algebre je ocijenio na slijedeći način:
"Iskustvo nam je pokazalo da ljudi najčešće vrlo subjektivno ocjenjuju svoja znanja te da smo gotovo uvijek testiranjem stvarnih vještina dobili dosta lošije rezultate, ali i na ovaj način se uviđaju pozitivni trendovi te sve bolja prihvaćenost informacijskih tehnologija u društvu".
Gledano po županijama, računalo se za poslovne svrhe koristi više od ostalih kategorija samo u zagrebačkoj županiji i gradu Zagrebu, dok se u svim ostalim županijama bitno podigla razina korištenja računala za zabavu.
Segment ljudi koji se koriste računalom za zabavu uvećan je "regrutacijom" ljudi iz segmenta onih koji do ove godine uopće nisu koristili računalo, što je vrlo pozitivna činjenica, međutim ukazuje i na oprez jer je najčešće riječ o korisnicima koji nisu svjesni opasnosti koje vrebaju s Interneta.
Ohrabruje i porast svijesti o važnosti međunarodno priznatih certifikata, ECDL, među ispitanom populacijom. U prošlogodišnjem je istraživanju 44% ispitanih izjavilo da je čulo za ECDL, pri čemu ga je kao "izrazito važan" certifikat, naročito u nalaženju novoga posla, izdvojilo 29% ispitanih. Ovogodišnje istraživanje pokazuje porast svijesti o ECDL certifikatu na 48%, dok ga kao izrazito važan certifikat izdvaja 31% ispitanih. Gotovo identično kao i prošle godine, sljedećih 29% ispitanih smatra ECDL važnim.
"Posebno nas raduje da je i važnost stjecanja certifikata bitno porasla – 60 % onih koji znaju što je ECDL smatraju ga, dakle, važnim", naglasio je Hrvoje Balen.
Istraživanje je provedeno CATI metodom na ukupnom uzorku od 1.404 ispitanika u periodu od kraja siječnja do kraja veljače. Uzorak je uključivao osobe u najaktivnijem, radno sposobnom razdoblju života, od 17 do 40 godina, a slučajan odabir prilikom anketiranja vršen je "metodom posljednjeg rođendana". (A.T.)
