Minimalna plaća trebala bi se utvrditi kao postotak prosječne plaće, uz mogućnost usklađivanja, te prema stupnjevima stručne spreme, istaknula je ministrica pravosuđa Ana Lovrin na konferenciji "Minimalna plaća: Europska iskustva i hrvatska realnost".
Konferenciju je organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske, koji ima spreman Zakon o minimalnoj plaći s minimalcem od 2.400 kuna neto, u suradnji sa zakladom Friedrich Ebert.
Prema riječima Lovrin, cilj je povećati kupovnu moć i smanjiti rad na crno, poručila je da vjeruje da će sindikati i poslodavci doprinijeti da se zakon donese tijekom ove godine. Državna tajnica za rad, Vera Babić, ocjenjuje, pak, kako nije dovoljno samo zakonski regulirati minimalnu plaću, već treba otvoriti pitanje djelovanja institucija i brzine pravosuđa, te naročito cjelokupne socijalne politike.
Savez predlaže da se minimalna plaća od 1. siječnja 2008. zakonski odredi kao 50% prosječne plaće u državi, i da se veže uz stručnu spremu te se utvrde sankcije.
Prema predstavljenim analizama, od 27 zemalja EU, u njih 20 utvrđena je minimalna plaća.
Uz iznose minimalaca statistika Eurostata ukazuje i na razlike u broju radnika po europskim zemljama koji zarađuju minimalnu plaću - manje od 1% radnika u Španjolskoj, do najviših 18% u Luxemburgu. Sadašnja osnovica za obračun doprinosa, koja je ujedno i najniža plaća u Hrvatskoj, svrstava nas na dno europske ljestvice prema udjelu minimalne u prosječnoj plaći.
Naime, najniža plaća u Hrvatskoj iznosi 33,3% prosječne plaće, a niže je pozicionirana samo Estonija s udjelom od 32 posto. Najbolje stoji Irska koja ima minimalnu plaću u visini 50% prosječne plaće.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list