Zagreb, Split, Osijek i Rijeka će kao četiri najveća grada u Hrvatskoj odlučiti hoće li inflacija biti prolaznog karaktera ili će se prometnuti u hiperinflaciju sličnu onoj s početka devedesetih.
Ekonomisti su izračunali da oko 80% cijena u Hrvatskoj kreira tržište, a 20% ih je propisano administrativnim uslugama vlasti. Upravo će taj segment sda odigrati ključnu ulogu na tržištu.
Uz energente koji su pod kontrolom Vlade, većinu reguliranih cijena čine komunalne usluge, uz čiji bi daljnji rast inflacija potpuno izmakla kontroli.
"Odgovornost gradova je golema. Suludo je povećati cijene komunalnih usluga 40 posto i reći da će one dvije godine mirovati", komentira dr. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.
Usprkos godišnjoj stopi inflacije u prosincu od gotovo 6% te očekivanjima da će ona nakon poskupljenja usluga u Zagrebu i dalje rasti, Lovrinčević navodi da se najavljeno poskupljenje energenata za proljeće ne smije zaustaviti.
"Cijene struje i plina su 15 do 20 posto niže nego u okruženju i one se moraju korigirati da bi država ušla u investicijski ciklus u energetici. Energenti ne trebaju biti element socijalne politike, a nešto slično zapisano je u stranačkom koalicijskom sporazumu jer će se država dovesti u veliku ovisnost o uvozu, što je dugoročno loše rješenje", navodi on.
Jedino na što bi Vlada sada mogla utjecati je smanjenje carina za pojedine prehrambene proizvode ili pak jača kontrola sustava koji su odskočili s poskupljenjima. (V.K.)
Izvor:
Večernji list
