Široka primjena matematike u ostalim područjima dovela je do novog izazova – matematičke analize zaposlenika
Donedavno je primjena matematike bila rezervirana isključivo za "mjerljiva" područja elektrotehnike, strojarstva i financija, no čini se da polako ulazi i u upravljanje ljudskim resursima.
Već se proširila na prodaju i marketing, te tvrtke sada mogu preciznije planirati i optimizirati svoje operacije i izračunati povrat na investiciju za sve – od kupnje korporativnog aviona, do reklamnih kampanja.
Ti uspjesi doveli su do novog matematičkog izazova – analize zaposlenika, njegovog rada, produktivnosti, vještina, te odnosa i komunikacije s kolegama. Kako bi menadžeri mogli izračunati povrat na investiciju u zaposlenike, odjeli ljudskih resursa njihovih tvrtki sve više otvaraju vrata brojkama.
Složeni grafikoni
A kako sve to izgleda? Kao apstraktna slika raznobojnih letećih tanjura razbacanih u svemiru. Ipak, ne radi se o umjetničkom djelu već o složenom grafikonu u kojem svaki od krugova predstavlja jednog zaposlenika. Uspješni i produktivni zaposlenici, koji stvaraju ili šire vrijedne informacije i ideje unutar tvrtke prikazani su kao veliki krugovi tamnijih boja. Primjer je to matematičke analize komunikacije među zaposlenicima jedne američke informatičke tvrtke.
Tako nešto se, prije nekoliko desetljeća, činilo nemoguće. No, kako se uloga računala u svakodnevnom poslu povećava, zaposlenici ostavljaju "digitalni trag" koji detaljno oslikava njihovo ponašanje, raspored posla, interese i stručnost.
Master Burnett, direktor konzultantske tvrtke za upravljanje ljudskim resursima Dr. John Sullivan & Associates procjenjuje da je do sada samo jedan do dva posto velikih tvrtki počelo s uvođenjem matematičke analize u vrednovanje zaposlenika. Predvode ih tehnološke kompanije kao što su IBM, Microsoft i Oracle, kao i financijski igrači kao što je Capital One Financial. U drugim tvrtkama profesionalcima iz odjela upravljanja ljudskim resursima nedostaje matematičkog znanja. No, kako se kompetitivnost i konkurencija šire Burnett predviđa novi val matematički vještih menadžera koji će "zbrajati i oduzimati" brojke o "ljudskom kapitalu".
Obrazac uspjeha
Početni korak je dekodiranje obrasca uspjeha. Microsoft, primjerice, istražuje povezanost između uspješnih zaposlenika te škola i kompanija iz kojih su došli. Također, analizom komuniciranja unutar Microsofta analitičari mogu identificirati "super-povezivače" koji pomažu u širenju ideja i one za koje se čini da ih zadržavaju, tzv. "uska grla".
Novi programi, koji se temelje na matematičkoj analizi, imaju odgovor i na pitanje kako prepoznati i zadržati najbolje zaposlenike. Na primjer, program za zadržavanje zaposlenika koji je razvila softverska tvrtka SAS prati i uspoređuje podatke o zaposlenicima koji su u proteklih pet godina otišli iz tvrtke – njihove vještine, profile i odnose s kolegama, te pronalazi sadašnje zaposlenike sa sličnim karakteristikama.
Previđanje i planiranje
Krajnji cilj primjene matematike u upravljanju ljudskim resursima je razviti modele koji će tvrtkama omogućiti predviđanje i planiranje radne snage te potrebnih vještina u budućnosti. Tako bi dobile alat pomoću kojeg će moći provesti analizu omjera troškova i dobiti regrutacije, obuke i zadržavanja zaposlenika, ali i otkaza.
Predvodnik ovakvih istraživanja je IBM. Analitičari te kompanije analiziraju i bilježe vještine i iskustvo cjelokupne radne snage, te istražujući trendove u tehnologiji i gospodarstvu pokušavaju predvidjeti koje će vještine zaposlenici IBM-a trebati imati u budućnosti i da li bi, kako bi se zadovoljila potreba za tim znanjima, trebalo zaposliti nove ili dodatno obučiti sadašnje zaposlenike. Pri tome važnu ulogu imaju socijalne mreže, a nekoliko giganata, među njima i već spomenuti IBM, grade vlastite, koje su osmišljene da povezuju zaposlenike i njihove ideje te identificiraju krugove utjecaja unutar kompanija.
Koji zaposlenici imaju najbolje ideje
Još jedan je veliki izazov pred matematičkom analizom u upravljanju ljudskim resursima – otkriti koji zaposlenici dolaze do uspješnih ideja. Za odgovor na to pitanje potrebno je vratiti se na apstraktnu sliku letećih tanjura razbacanih u svemiru i matematičku analizu komunikacije unutar tvrtke.
Naime, neki zaposlenici proizvode mnoštvo podataka – bilo da se radi o riječima ili programskom kodu – koji se kasnije pojavljuju u drugim komunikacijskim porukama. Ljude koje se najviše kopira su idejni vođe i predstavljeni su velikim plavim krugovima. Drugi zaposlenici pak uočavaju taj vrijedan sadržaj i prenose ga dalje, oni održavaju komunikacijsku mrežu, a za njih su rezervirani svjetlo crveni krugovi.
Međutim, što sa zaposlenikom koji neprocjenjive ideje širi na staromodan način – razgovorom uz kavu? Analiza o kojoj je ovdje riječ ipak ima ograničenja i zaobilazi mnogo toga, te se može zaključiti kako brojke i tehnologija mogu unaprijediti upravljanje ljudskim resursima, ali su ljudi tu još uvijek na prvom mjestu. (T. B.)
Izvor:
BusinessWeek