Za desetak tisuća kuna, koliko u prosjeku košta samo jedan semestar postdiplomskog studija, studenti najčešće mogu slušati predavanja koja su u pravilu lošija od onih koja su slušali na dodiplomskim studijima
Posljednjim istupima studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu studentske školarine ponovo su postale predmet spora. Studenti su čak najavili i blokadu svog Fakulteta jer žele besplatno visoko školstvo za sve, barem kada su preddiplomski i diplomski studiji u pitanju.
Međutim, malo se protestnih tonova može čuti kada je riječ o visini školarina za postdiplomske studije, odnosno o kvaliteti "usluge" koja se studentima za te novce nudi, piše Hrvoje Krešić u Novom listu.
Za desetak tisuća kuna, koliko u prosjeku košta samo jedan semestar postdiplomskog studija, studenti najčešće mogu slušati predavanja koja su u pravilu lošija od onih koja su slušali na dodiplomskim studijima, nastava se održava samo vikendom, a o tome koliko je teško položiti ispit, koji bi morao biti zahtjevniji od ispita na diplomskom studiju, jedan postdiplomant s Filozofskog fakulteta govori s podsmjehom.
Studenti i stručnjaci jednoglasni
"Ispiti su smiješni, neusporedivo više sam se morao truditi na drugoj ili trećoj godini studija nego danas. Manje čitam, manje pratim aktualnosti iz struke, manje sudjelujem u nastavi, manje radim u svakom slučaju", rekao je student koji je želio ostati anoniman.
"Sustav je jednostavno loš, a da nisam, spletom određenih okolnosti, dobio mogućnost potpunog financiranja postdiplomskog studija, nikada ga ne bih upisao, ako bih ga morao plaćati vlastitim novcima", kaže ovaj, inače izvrstan i zapažen student te dobitnik nekoliko nagrada i stipendija tijekom dodiplomskog studija.
S njegovom konstatacijom o kvaliteti sustava slaže se i prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Melita Kovačević.
Analiza školarina
"Sustav nije osmišljen do kraja, a pogotovo nije onaj dio koji se tiče financiranja. Cijenu školarina određuju fakulteti, svaki za sebe, uprava Sveučilišta može samo dati smjernice, upute za koje vjerujemo da će, ukoliko ih se sastavnice pridržavaju, dati najbolje rezultate", objašnjava prof. Kovačević.
Na Sveučilištu ne žele tvrditi kako su cijene studija previsoke, ali ipak pokazuju želju za provedbom komparativne analize koja bi pokazala mogu li studiji različitih naravi i različitih troškova biti podjednako skupi.
Vrlo malo istraživačkog rada
"Postoje tri kategorije postdiplomskih studenata: znanstveni novaci, osobe kojima tvrtke u kojima su zaposleni plaćaju studij te osobe koje studij plaćaju same. Posljednja kategorija je, naravno, najosjetljivija kada govorimo o visini školarina.
Međutim, mislim kako školarine nisu najveći problem, čitav sustav loše funkcionira – manje od 20 posto studenata koji upišu postdiplomski jednog dana doktorira", navodi prorektorica Kovačević podatak iz istraživanja što ga Sveučilište provodi. Iako samo istraživanje još nije dovršeno, postojeći rezultati ne podupiru priču o Hrvatskoj kao društvu znanja.
"Nadalje, problem je i činjenica da se na doktorskom studiju gotovo svu pažnju posvećuje nastavi, a vrlo malo istraživanju, što je suprotno sa samom idejom doktorskog studija – na njemu bi se studenti trebali učiti istraživanju te u njemu provoditi što je moguće više vremena", dodaje prof. Kovačević te zaključuje kako je kritika sustava potrebna, no kako ona mora biti konstruktivna, a ne destruktivna. (V. K.)
Izvor:
Novi list