Ukoliko se kriza produži većina hrvatskih industrijskih tvrtki najavljuje daljnja otpuštanja, a neki razmišljaju i o zaustavljanju proizvodnje te čak i preseljenju u drugu regiju ili van Hrvatske
Izostanu li konkretnije protukrizne mjere, većina poslodavaca u Hrvatskoj planira smanjiti broj zaposlenih, a dio njih najavljuje i mogućnost djelomičnog ili potpunog zatvaranja proizvodnih pogona, pa čak i njihovo preseljenje izvan Hrvatske, rekao je danas direktor udruženja CRO industrija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Vladimir Kovačević.
Kovačević je drugog dana konferencije "Učinak globalne financijske krize na industrijske sektore istočnoeuropskih zemalja i industrijske promjene u Hrvatskoj" predstavio dio rezultata istraživanja o utjecajima krize koje je CRO industrija provela među 100 najvećih hrvatskih industrijskih tvrtki.
Prema tim rezultatima, protiv učinaka krize poslodavci iz industrije do sada su se uglavnom "borili" smanjivanjem broja zaposlenih (njih 33 posto) i nižim cijenama proizvoda (30 posto).
Tekstilna i papirna industrija najpogođenije
Ukoliko se kriza produži, a izostanu konkretne mjere pomoći poduzetnicima u problemima, daljnja otpuštanja najavilo je 63 posto ispitanika.
Dio poslodavaca (21 posto) najavljuje i mogućnost zatvaranja dijela proizvodnih pogona, a 13 posto ih kaže da bi privremeno obustavili cijelu proizvodnju. Trajnu obustavu proizvodnje najavljuje 6 posto ispitanih, a njih 8 posto razmotrit će preseljenje u drugu regiju ili van Hrvatske.
Prema sektorima, najslabije učinke krize očekuju u prehrambenoj industriji, a najpogođeniji su tekstilna i papirna industrija, proizvodnja autodijelova te brodogradnja, rekao je Kovačević naglašavajući da je već sada najkritičnije u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja.
Plinska kriza odnijela 2 milijarde kuna
Pritom je istaknuo da je industrija u krizu ušla već oslabljena, primjerice plinskom krizom koja je imala negativne posljedice kod polovice industrijskih tvrtki, a čiji se troškovi zbog te krize procjenjuju na oko 2 milijarde kuna.
Prema riječima direktora Sektora za industriju HGK Ruđera Friganovića, uzroci slabosti hrvatske industrije dijelom su naslijeđeni i iz razdoblja bivše Jugoslavije, obzirom da je ona i početkom 1990-tih već bila tehnološki zaostala, jer su od 1970-tih izostala veća tehnološka ulaganja.
Friganović je upozorio i na posljedice Domovinskog rata, nepovoljnog stabilizacijskog programa iz 1993., probleme privatizacije, odbijanja ulaska u CEFTA-u pri njenom osnivanju i slično. Zbog svega toga hrvatska je industrija ušla u ovu krizu bez dostizanja razine industrijske proizvodnje iz 1980-tih te uz pad udjela industrije u BDP-u i trajno sniženog broja zaposlenih u industriji, zaključio je. (Hina)
