Svega jedna četvrtina ispitanika Eurobarometra željela bi nastaviti raditi u mirovini, a najviše volje za to imaju poduzetnici i menadžeri, no nitko ne želi raditi do 65-e, koliko je službeno propisano.
Prosječni hrvatski građanin uvjeren je da će posao koji trenutno obavlja biti sposoban raditi do 59. godine života, a ne do dobi za odlazak u starosnu mirovinu. Pokazalo je to istraživanje Eurobarometra o prema kojem su hrvatski građani nešto manje optimistični od prosjeka EU (62 godine).
Manualni radnici izdržali bi do 57. godine, samozaposleni do 64-e
Velika većina hrvatskih radnika namjerava prestati raditi čim se dočepaju uvjeta za starosnu mirovinu. Svega jedna četvrtina ispitanika tvrdi da bi voljeli nastaviti raditi i nakon što navrše dob kada imaju pravo otići u penziju, piše Irena Frlan u Novom listu.
Najskloniji tome da nastave raditi su, očekivano, menadžeri, a najmanje skloni su manualni radnici. Oni koji rade manualne poslove misle da će ih moći obavljati dok ne navrše 57 godina, službenici do 60-e, menadžeri do 61., a samozaposleni do 64. godine života.
Percepcija: u Hrvatskoj se starije osobe više diskriminiraju nego u EU
Način na koji se u Hrvatskoj općenito gleda na ljude starije od 55 godina je ukupno negativan, ustvrdila je gotovo polovica anketiranih, za razliku od prosjeka Europske unije gdje većina ispitanika, čak 61 posto, smatra da se u njihovim zemljama na stariju populaciju gleda pozitivno.
Prema mišljenju hrvatskih građana, stariji ljudi najviše pridonose gospodarstvu i društvu brinući za svoju unučad te kao financijska potpora obitelji. Slično razmišljaju i Europljani.
Svaki peti građanin bio svjedok diskriminacije starijih osoba u poslu
Što se tiče diskriminacije starijih osoba, svaki peti hrvatski građanin tvrdi da je toj vrsti diskriminacije svjedočio na radnom mjestu ili prilikom traženja posla, a svaki deseti da je i sam bio žrtva diskriminacije temeljem svoje dobi. U drugim područjima – zdravstvenoj skrbi, pristupu financijskim uslugama, obrazovanju i osposobljavanju te slobodnom vremenu – s diskriminacijom se suočilo znatno manje ljudi.
Istraživanje je pokazalo i da hrvatski građani nekoga počinju smatrati starim u prosjeku sa 63 godine, dok ljude prestanu smatrati mladima kada u prosjeku navrše 42 godine.