Najveći problem hrvatskog tržišta rada nije pitanje mobilnosti radne snage, već njezina demografska struktura odnosno, prestaro stanovništvo.
„Samo 11% Hrvata ima visoku ili višu stručnu spremu. Struktura nezaposlenosti u kombinaciji s mobilnošću radne snage čini značajan problem hrvatskog tržišta rada“, istaknula je Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava na okruglom stolu "Izazovi hrvatskog tržišta rada i njihova usporedba s EU trendovima", u sklopu HR Days konferencije o upravljanju ljudskim potencijalima, održane 14. i 15. ožujka.
Dalić je podsjetila kako je 'uvjet cjeloživotne zapošljivosti – cjeloživotno učenje'.
S time se složio i Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, koji je istaknuo da kandidati s ICT kompetencijama lakše dolaze do radnog mjesta, a ponajviše završe u inozemstvu.
„Hrvatska ima dva problema: jedan problem je što se mali broj ljudi školuje se za mjesta na kojima su potrebni, a drugi je problem struktura školstva odnosno ono što obrazovni sustav 'isporučuje'. Već godinama postoji obrazovna neodgovornost: zanemarenost djece u školstvu vodi lošoj radnoj snazi“, upozorio je Balković.
Ljudi zbog posla radije sele na veće udaljenosti
Zanimljivu usporedbu hrvatskog i poljskog tržišta rada (prije ulaska u EU) iznio je Marek Mos iz Google-a, HR Menadžer za Srednju i Istočnu Europu te Srednji Istok i Sjevernu Afriku.
„Ljudi nisu spremni na preseljenje zbog nekoliko kilometara udaljenost posla od kuće, no veće udaljenosti im ne predstavljaju problem, što je svojevrsni paradoks“, istaknuo je Mos.
Napomenuo je kako je u Poljskoj zabilježena paradoksalna situacija: radna snaga, koja je preselila, naišla na lošije uvjete od onih koji su ostali, budući da se poljsko gospodarstvo počelo uzdizati netom nakon odlaska tih ljudi.
„Kada poslodavcima nije omogućen utjecaj na školstvo, posloprimci 'kaskaju' za potrebama tržišta rada“, zaključio je Mos.
Ima li 'lijeka' za tzv. izgubljenu generaciju?
Pozitivne prakse hrvatskih kompanija istaknule su Blagica Petrovac Šikić, Direktorica ljudskih resursa u PLIVA Hrvatska, te Mojca Domiter, Izvršna direktorica ljudskih resursa u Atlantic Grupi.
Petrovac Šikić osvrnula se na problem tzv. izgubljene generacije (mladih ljudi koji ne mogu pronaći (prvi) posao jer nemaju radnog iskustva) te naglasila da PLIVA ima 'recept' za taj problem.
„Zaposlenici ulaze u tvrtku još tijekom školovanja, HR menadžeri tijekom njihovog usavršavanja traže odgovarajuće mjesto za svakog pojedinca, sukladno njegovim ambicijama“, istaknula je Petrovac Šikić.
Sličan sustav prakticira i Atlantic Grupa. „U sustavu pripravništva Atlantic Grupe dolaze i kandidati srednje stručne spreme. Pohvalna je činjenica da 80% naših pripravnika ostaje unutar Grupe“, istaknula je Mojca Domiter.
Prestaro stanovništvo naš je glavni problem
Komentirajući 'opasnost' od vala iseljavanja hrvatskih stručnjaka u inozemstvo, te dolaska stranih radnika u Hrvatsku, Tatjana Dalić istaknula je kako naš pristanak na ulazak u Europsku uniju traži i prihvaćanje odgovornosti za mobilnost radne snage te kako hrvatski radnici moraju promijeniti način razmišljanja, postati samostalni i proaktivni. Zaključila je kako najveći problem hrvatskog tržišta rada nije pitanje mobilnosti radne snage, već njezina demografska struktura odnosno, prestaro stanovništvo.
HR Days konferencija o upravljanju ljudskim potencijalima, održana je 14. i 15. ožujka u Rovinju u organizaciji portala MojPosao i tvrtke SELECTIO.
