Share
Tweet
Share
Send to friend

Možda kažemo zbogom neradnim danima u lipnju

Ministri nove vlade razmišljaju o smanjenju broja neradnih dana u Hrvatskoj koji zbog masovnog uzimanja godišnjeg odmora često postanu neradni tjedni. Zbog njih gubimo više od milijarde kuna dnevno.

Možda kažemo zbogom neradnim danima u lipnju

Borba s ekonomskom krizom mogla bi Hrvatima odnijeti tri sadašnja neradna dana, čime bi se smanjili troškovi poslodavaca i povećali prihodi države, piše Dražen Ciglenečki za Novi list, a prenosi Glas Istre.

Naime, u Vladi se, na inicijativu ministara koji više vode brigu o stanju hrvatskog gospodarstva nego o socijali, vrlo ozbiljno razmišlja o ukidanju dva državna praznika i jednog blagdana.

Dan antifašističke borbe i Dan državnosti potencijalni radni dani

U povijest bi tako vrlo skoro trebali otići Dan antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i Dan državnosti, tri dana kasnije. Radni dan ubuduće će vjerojatno biti i blagdan Tijelovo koji pada u različite datume, ali uvijek četvrtkom, a ove je godine 7. lipnja.

Pritom bi Dan antifašističke borbe i Dan državnosti dobili status spomendana. O ovim promjenama u kalendaru bilo je u srijedu riječi i na sjednici Vladinog užeg kabineta.

- Konačna odluka još nije donijeta, no ako ukinemo te neradne dane napravili bismo značajne uštede, objasnio nam je visoki izvor u Vladi.

Svaki neradni dan gospodarstvo stoji oko milijardu i 100 milijuna kuna

Ove godine Dan antifašističke borbe je u petak, a Dan državnosti odmah idućeg ponedjeljka. Dakle, od ta dva praznika može se razmjerno lako napraviti četiri slobodna dana u komadu.

A kako je Tijelovo u četvrtak, spajanje s vikendom vrlo je izgledna opcija. U lipnju bismo, u slučaju da sve ostane po starom, samo s ta dva spajanja, mogli imati ukupno čak osam neradnih dana.

Prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna.

Hrvatska s brojem neradnih dana pri vrhu EU

Trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani. Rekorder među članicama Europske unije je Slovenija s 15 dok, primjerice, Grci, Talijani i Francuzi godišnje imaju 12 prazničnih dana.

S druge strane, najveći radnici su Britanci koje zapadne tek osam službenih neradnih dana.

U Vladi postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječanj, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, no ta opcija još nije izgledna iako je susjedi imaju. (M.D.)

Izvor: Glas Istre

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.